Vozila kao alat za praćenje: Kako špijuniraju izraelske firme?

Istraga pokazuje da najmanje tri izraelske firme upravljaju sistemom CARINT (Car Intelligence), koji koristi podatke iz povezanih vozila u svrhu nadzora, prenosi Anadolija.

Prema izvještaju, ovi alati omogućavaju poređenje podataka kako bi se među desetinama hiljada automobila identificirala osoba od obavještajnog interesa. Jedna od kompanija, Toka, razvila je ofanzivni alat koji može pristupiti mikrofonima i kamerama u vozilu radi prikupljanja informacija. Firmu su suosnovali bivši izraelski premijer Ehud Barak i bivši šef vojne kibernetičke službe Yaron Rosen. Njihova tehnologija omogućava pristup multimedijalnim sistemima, precizno lociranje i praćenje kretanja, pa čak i daljinsko aktiviranje mikrofona za hands-free pozive radi prisluškivanja razgovora u vozilu.

Druga firma, Rayzone, razvila je nadzorni alat zasnovan na komercijalno dostupnim oglašivačkim podacima, bez direktnog hakiranja uređaja. Njihov CARINT sistem, koji se prodaje putem podružnice TA9, integriše podatke o lokaciji i obrascima kretanja te omogućava praćenje putem SIM kartica ugrađenih u automobile, uz nadzor bežičnih i Bluetooth komunikacija. Podaci se potom povezuju sa snimcima saobraćajnih kamera radi identifikacije registarskih oznaka.

Treća kompanija, Ateros, preko sestrinske firme Netline koristi alat koji povezuje podatke iz vozila s državnim bazama radi identifikacije tablica i njihovog poređenja s podacima iz nadzora mobilnih komunikacija. Njihov proizvod Onyx prikuplja obavještajne podatke iz vozila povezanih na internet, uključujući i podatke sa senzora u gumama. Svaka guma ima jedinstveni identifikator koji šalje podatke o pritisku, stvarajući digitalni “otisak prsta” vozila.

Izvori iz industrije navode da i Israel Aerospace Industries, putem svoje podružnice Elta, razvija sličan CARINT proizvod, ali kompanija to nije komentarisala.

Haaretz zaključuje da su moderni automobili postali računari na točkovima, oslonjeni na internet i mobilne veze. Iako to unapređuje iskustvo vožnje, istovremeno otvara ozbiljna pitanja privatnosti i nacionalne sigurnosti.

(Vijesti.ba)