Meta i Google optuženi za štetan uticaj na mentalno zdravlje djece

Izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg pojavio se jučer pred sudom u Los Angelesu, gdje je svjedočio u procesu koji je njegovu kompaniju stavio u središte pažnje zbog štetnih utjecaja društvenih mreža na djecu.

Žena iz Kalifornije, koja je kao dijete koristila Metin Instagram i Googleov YouTube, izjavila je da su te aplikacije podstakle njenu depresiju i suicidalne misli.

Tužiteljica je počela koristiti YouTube sa šest godina, Instagram s 11, a potom TikTok i Snapchat. Ove posljednje dvije platforme već su postigle nagodbu o odšteti s tom ženom.

U tužbi se optužuju kompanije da su nastojale "navući" djecu na svoje usluge, iako su bile svjesne štetnih posljedica po mentalno zdravlje koje one mogu izazvati.

U središtu spora nalazi se pitanje da li društvene mreže izazivaju zavisnost kod djece.

Meta i Google negirali su optužbe, pri čemu se Meta pozvala na istraživanje Nacionalnih akademija nauka, koje nije utvrdilo da društvene mreže utiču na mentalno zdravlje djece.

Ako Meta izgubi spor, morat će isplatiti odštetu tužiteljici, a takva presuda imala bi uticaj na kredibilitet kompanija društvenih mreža u trenutku kada sve više vlada širom svijeta zabranjuje ove aplikacije za djecu mlađu od 16 godina.

Govoreći pred sudom, Zuckerberg je kazao da žali što je njegova kompanija sporo prepoznavala korisnike mlađe od 13 godina na Instagramu. Dodao je da su u međuvremenu napravljena poboljšanja.

- Volio bih da smo to postigli ranije - rekao je.

Prošle sedmice je na suđenju svjedočio i šef Instagrama Adam Mosseri, kategorično odbacujući koncept ovisnosti o društvenim mrežama.

- Siguran sam da sam rekao da sam bio "ovisnik" o nekoj Netflix seriji kada sam je gledao do kasno u noć, ali ne mislim da je to isto što i klinička ovisnost - izjavio je Mosseri.

Slučaj u Los Angelesu jedan je od nekoliko procesa protiv kompanija društvenih mreža u Sjedinjenim Američkim Državama.

Njegov ishod mogao bi pomoći u uspostavljanju standarda za rješavanje hiljada drugih tužbi koje društvene mreže okrivljuju za poticanje epidemije depresije, anksioznosti, poremećaja u ishrani i samoubistava među mladima.

Fokus je na dizajnu aplikacija, algoritmima i funkcijama personalizacije.

Advokat tužiteljice predstavio je interni memorandum Instagrama iz 2018. godine u kojem stoji: "Ako želimo ostvariti veliki uspjeh među tinejdžerima, moramo ih privući još u dobi prije nego postanu tinejdžeri".

Zuckerberg je kazao da je dokument na sudu pogrešno predstavljen, dodajući da je tokom vremena vodio različite razgovore kako bi se izgradile različite verzije usluga koje djeca mogu sigurno koristiti.

Meta je razmatrala kreiranje verzije Instagrama za djecu mlađu od 13 godina, ali takva usluga nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo je također predstavilo interne e-mail poruke u kojima je Mosseri branio Zuckerbergovu odluku iz 2020. godine da dozvoli kozmetičke filtere ljepote na Instagramu.

Drugi rukovodioci su se tome snažno protivili, upozoravajući na štetne posljedice filtera, posebno po mlade djevojke. Pristalice filtera nastojale su izbjeći gubitak tržišnog udjela usljed rastuće konkurencije TikToka.

Porotnicima su prikazani i e-mailovi iz 2014. i 2015. godine u kojima je Zuckerberg eksplicitno težio povećanju vremena koje korisnici provode na aplikaciji za dvocifreni procenat.

Zuckerberg je također ukazao na poteškoće s kojima se proizvođači aplikacija suočavaju pri provjeri dobi korisnika te rekao da bi odgovornost za to trebala ležati na proizvođačima mobilnih uređaja.

Tužba je dio globalne reakcije protiv platformi društvenih mreža, jer je više vlada donijelo zakone o njihovoj zabrani s ciljem zaštite mentalnog zdravlja djece.

Zabrana društvenih mreža za djecu mlađu od 16 godina u Australiji već je stupila na snagu.

U Francuskoj je zakon kojim se predviđa zabrana društvenih mreža za korisnike mlađe od 15 godina u parlamentarnoj proceduri. U međuvremenu se očekuje da Vijeće ministara u Španiji odobri sličnu zabranu za korisnike mlađe od 16 godina i uputi je parlamentu.

Njemački kancelar Friedrich Merz najavio je jučer da bi bio otvoren za razmatranje takve zabrane.

Norveška, Grčka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Danska, Italija i Nizozemska među brojnim su evropskim zemljama koje raspravljaju o nekom obliku zabrane.


(Vijesti.ba / FENA)