23.02.2026 / 11:11 Regija - Notorni agitator

Umro Vladislav Jovanović, nekadašnji Miloševićevićev čovjek pri UN-u

Umro Vladislav Jovanović, nekadašnji Miloševićevićev čovjek pri UN-u
Vladislav Jovanović
Nekadašnji ministar vanjskih poslova Savezne Republike Jugoslavije i bivši ambasador pri Ujedinjenim nacijama Vladislav Jovanović umro je u 93. godini, saopćila je njegova porodica.

Rođen je 1933. godine u Žitnom Potoku. Gimnaziju je završio u Beogradu 1951. godine, a potom diplomirao na Pravnom fakultetu u Beogradu. Diplomatsku karijeru započeo je 1957. godine u tadašnjem Ministarstvu vanjskih poslova Jugoslavije.

Tokom višedecenijske službe obavljao je niz visokih funkcija. Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri Ujedinjenim nacijama, ambasador u Turskoj, a službovao je i u Briselu i Londonu. Dužnost ambasadora SFRJ u Turskoj obavljao je od 1985. do 1989. godine. Tokom devedesetih godina predvodio je i učestvovao u više jugoslavenskih delegacija na mirovnim i drugim međunarodnim pregovorima.

Široj javnosti u regionu postao je poznat i po svjedočenjima pred Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu. Na suđenju Slobodan Milošević 2005. godine pojavio se kao svjedok odbrane. Tada je negirao postojanje plana o stvaranju nove srpske države, takozvane “Velike Srbije”, na teritorijama Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, navodeći da nikada nije čuo za takav plan. Tvrdio je i da Srbija zvanično nije učestvovala u ratu u Bosni i Hercegovini niti u Hrvatskoj, te da je rat u bivšoj SFRJ bio izazvan “nelegalnim otcjepljenjem” republika.

Osam godina kasnije, 2013. godine, svjedočio je i na suđenju Radovan Karadžić, ponovo kao svjedok odbrane. Govoreći o politici bosanskih Srba, naveo je da “maksimalni cilj” Karadžića i rukovodstva s Pala nije bio odvajanje Republike Srpske od Bosne i Hercegovine i njeno pripajanje Jugoslaviji, već ostanak u zajedničkoj državi.

Tokom tog svjedočenja iznio je i niz kontroverznih tvrdnji, sugerišući da je pretežno bošnjačka strana bila odgovorna za smrt civila u Sarajevu, dok je za raspad Jugoslavije okrivio međunarodnu zajednicu.

U unakrsnom ispitivanju haški tužilac suočio ga je s navodima da se 1993. godine zalagao za “etničku homogenizaciju” teritorija zauzetih u Bosni i Hercegovini “u što kraćem roku”. Jovanović je potvrdio da je zastupao takav stav, ali je tvrdio da pod tim nije podrazumijevao “upotrebu prisilnih sredstava, a kamoli činjenje zločina”.

(Vijesti.ba)

Izdvajamo