Poslanik CDU: Vučić je Janus s dva lica

Vučićev sistem je dvoličan, ocenjuje za DW Mihael Galer, poslanik njemačke CDU u Evropskom parlamentu. S jedne strane, kaže, predsjednik Srbije formira tijelo čiji je zadatak ubrzavanje pregovora sa Evropskom unijom, a s druge strane istovremeno vrši pritisak na mirne demonstrante, pravosuđe i slobodne medije:

„To je klasično Janusovo lice. Nama se pokazuje lijepo lice i govore nam da je Srbija na putu ka EU, da se provode reforme i ispunjavaju preduslovi – a kod kuće se koristi represija. Mediji koji su mu (Vučiću, prim.red.) naklonjeni, raspiruju antievropsko raspoloženje. Dakle, ne radi to on sam, tu postoji podjela posla.“

„Ljudi imaju osjećaj da se tu nešto mulja“

CDU-ovac Galer, jedan od najglasnijih kritičara aktuelne vlasti u Srbiji u redovima Evropske narodne partije (EPP), tokom nedavno održanog kongresa njemačkih konzervativaca u Štutgartu, za DW je naglasio da Beograd mora odlučiti gdje želi da pripada:

„Ili će posjećivati gospodina Madura, kao gospođa Brnabić, ili ćete kao gospodin Vulin položiti vijenac na Staljinov grob – to jednostavno nije to. Osim toga, mora se u potpunosti razjasniti šta se dogodilo u Novom Sadu. A ljudi imaju osjećaj da se tu nešto mulja.“

Zbog te sumnje, ali i represije vlasti prema pobunjenom (mirnom) dijelu srpskog društva, EPP je u jesen prošle godine pokrenula postupak interne provjere rada Vučićeve Srpske napredne stranke (SNS) – partije koja je pridruženi član evropskih narodnjaka.

Kako nam je na kongresu CDU potvrđeno iz više izvora, taj postupak bi uskoro trebao biti okončan. EPP planira održati još najmanje jednu sjednicu na kojoj će se saslušati relevantni akteri i čuti procjene određenih organizacija. Mihael Galer je učestvovao na svim dosadašnjim sastancima.

O detaljima postupka koji još traje ne može javno govoriti, ali za DW kaže da će EPP „u prvoj polovini ove godine morati donijeti zaključak“. I dodaje: „Nedavno je u Beogradu bila delegacija Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta, i kolege koje su bile na licu mjesta kažu da je njihova percepcija relativno negativna. To će sigurno uticati na ishod postupka.“

Galer je dugogodišnji poslanik CDU u parlamentu Evropske unije i naglašava da EPP „ne može više odugovlačiti s donošenjem odluke“. Ujedno podsjeća: „Prije nekoliko godina u Evropskoj narodnoj partiji imali smo također jednu stranku iz Srbije – to je bila stranka gospodina Koštunice, koju smo tada izbacili, i to zbog manjih prekršaja (od SNS-a, prim.red).“

Studenti su „prilično raznolika grupa“

Tilman Kuban, poslanik CDU u Bundestagu, u intervjuu za DW poslao je jasnu poruku rukovodstvu SNS-a i predsjedniku Vučiću: „Ko želi biti dio našeg kluba u EPP, mora ispuniti određene preduslove. To smo jasno rekli našim prijateljima u Srbiji. Ja se u svakom slučaju nadam i za zemlju i za ljude u Srbiji da će u tome uspjeti.“

Mihael Galer je, međutim, skeptičan: „Riječi i djela moraju se podudarati. Što se tiče aktuelne vlade u Srbiji, odnosno aktuelne pravne situacije i demokratskih standarda, to, prema mom mišljenju, nažalost nije slučaj.“

Što se tiče studentskog pokreta u Srbiji, Galer ocjenjuje da je riječ o „prilično raznolikoj grupi“ po pitanju njihovih političkih stavova:

„Među njima ima i onih koji žele više Evrope i koji žele okrenuti se Evropi. Ali ima i onih koji kritikuju Vučića jer nije dovoljno oštar po pitanju Kosova i smatraju da bi trebao biti još prijateljski nastrojen prema Moskvi. Tu moramo jasno praviti razliku.“

Elmar Brok, bivši predsjednik Odbora za vanjske poslove u Evropskom parlamentu, osvrnuo se na ideju ulaska novih članica u EU, ali bez prava veta. Za DW kaže da bi to stvarno mogla biti ozbiljna ideja koja bi omogućila proširenje Unije. I to, kaže, funkcionalne EU:

„Prihvatiti deset novih članica i onda sa 37 zemalja biti u situaciji da niste sposobni djelovati – to nije rješenje, to niko ne želi. Najbolje rješenje bi, po meni, bilo ukidanje prava veta za sve članice – kako se ne bi pravila razlika između starih i novih članica.“

To je stara debata, kaže Mihael Galer, koji se sjeća vremena kada su neki balkanski državnici poručivali Briselu: „Ne treba mi komesar, ne treba mi ni pravo veta, treba mi samo članstvo u EU.“

„Debata koju vodimo unutar EU vezana je uz većinsko donošenje odluka u oblastima vanjske ili sigurnosne politike. Moguće je da se tu poklapaju naši i interesi balkanskih zemalja. Da nove članice kažu da žele biti za stolom, da žele glasati, ali ne žele pravo veta. Moguće je i da stare članice priključe toj ideji. Ali s obzirom na to da je i po tom pitanju potrebno jednoglasno donijeti odluku unutar EU, ja mislim da do toga, nažalost, neće doći“, ocijenio je Galer za DW.

„Lajt članstvo“ u Evropskoj uniji

Tilman Kuban napominje da postoji dosta različitih situacija u zemljama Zapadnog Balkana, Ukrajine ili Moldavije u pogledu tempa ispunjenja kriterija za ulazak u EU, i da bi trebalo razmisliti o alternativnim modelima pristupanja Uniji:

„Ako želimo te zemlje čvršće vezati uz EU, pogotovo iz geostrateških razloga, moramo eventualno razmisliti o nekoj vrsti ’lajt članstva’ za one zemlje koje nisu blizu EU. Dakle o članstvu s manje prava, ali i sa manje obaveza. Ja jesam pristalica te ideje, zato što mislim da se zemljama Zapadnog Balkana konačno mora ponuditi EU-perspektiva.“

Poslanik CDU u Bundestagu Kuban kaže da ni to „lajt članstvo“ ne dolazi besplatno i da postoje stvari koje se moraju ispuniti: „To su stvari koje su sama srž Evropske unije – od vladavine prava i slobode mišljenja, slobode medija do antikorupcije i funkcionalne državne uprave, na koju investitori i preduzeća mogu da se oslone. To važi i za Srbiju, kao i za sve druge zemlje.“

O tome je, kako za DW kaže Kuban, njemački kancelar Fridrih Merc, također iz redova CDU, razgovarao sa Aleksandrom Vučićem: „Kancelar mu je jasno rekao da su vrata otvorena za sve zemlje Zapadnog Balkana, a posebno za Srbiju kao najveću i ekonomski najjaču zemlju regiona. Ali kroz ta vrata treba proći. Naš je zadatak da ta vrata držimo otvorenim. A hoće li ljudi u Srbiji ili vlada Srbije proći kroz ta vrata – to je njihova odluka.“

Pozicija CDU u pogledu Zapadnog Balkana je jasna, ponavlja Kuban: „Mi imamo zajedničke interese, želimo geostrateški sarađivati i nije nam u interesu da na Zapadnom Balkanu postoje države kojima se možda upravlja iz Kine ili Rusije. Mi želimo pokazati put ka Evropskoj uniji. Ali to je onda odluka ljudi na licu mjesta – oni bi trebali odlučiti kojim putem žele ići.“

Vučić mogao „ući u historiju“

Da li je predsjednik Vučić shvatio tu poruku i da li je spreman zakoračiti kroz vrata o kojima govori CDU-ovac Kuban? Elmar Brok, koji je u ranijem intervjuu za DW rekao da Vučić svojom politikom nanosi štetu sopstvenoj zemlji, mišljenja je da ulazak u EU nije prioritet predsjednika Srbije:

„On želi zadržati vlast, a opozicija nema nikakve šanse. Djelimično je opozicija za to i sama kriva, jer se ne ujedinjuje. Problem je pokušaj trajnog osiguravanja vlasti. Takve zemlje nisu ni demokratske, a nema ni vladavine prava.“

„Ja sam u kontaktu s Vučićem. On bi morao biti spreman služiti interesima svoje zemlje, odnosno omogućiti napredak same Srbije, kako bi svoju zemlju odveo u EU. Time bi ušao u historiju. Njegova ambicija bi trebala biti promjena Srbije na bolje, a ne njegov mandat“, poručio je Brok u intervjuu za DW.

(Vijesti.ba)