Hrvatski analitičar: Zašto Srbija kupuje raketne sisteme?

Dok hrvatski zvaničnici ističu da se vojska mora pripremati za “prvi dan sukoba”, u javnosti se postavlja pitanje prijeti li Hrvatskoj stvarna sigurnosna opasnost i od koga. O vojnoj snazi Mađarske i Srbije, stanju hrvatskih oružanih snaga i širem geopolitičkom kontekstu u kojem pravo sve češće ustupa mjesto sili, za RTL je govorio vojni analitičar Marinko Ogorec.

Ogorec smatra da Hrvatska posebnu pažnju treba obratiti na dvije susjedne zemlje koje se intenzivno naoružavaju – Srbiju i Mađarsku.

“Mađarski premijer Viktor Orbán već je nekoliko puta jasno pokazao određene apetite prema dijelovima hrvatske teritorije svojim famoznim šalovima i kartama. To bi trebalo tretirati kao ozbiljnu stvar. Političar i državnik njegovog ranga ne bi sebi to smio olako dozvoljavati”, objašnjava Ogorec, podsjećajući na incidente iz 2022., ali i 2020. godine, kada je objavljena fotografija s kartom na kojoj su dijelovi Hrvatske prikazani kao mađarska teritorija.

Svijet po principu “ko je jači, taj tlači”

Na pitanje zašto sada Mađarsku treba “imati na radaru”, s obzirom na to da su se raniji incidenti rješavali na “džentlmenski” način, Ogorec odgovara da se promijenio globalni kontekst.

“Nažalost, to je zbog događaja koji pokazuju stvarnost, a stvarnost je – ko je jači, taj tlači. Drugim riječima, međunarodno pravo, takvo kakvo jeste, kao da se počelo primjenjivati na način da se odnosi na sve ‘osim na mene’. Takva situacija ne bi se trebala tolerisati. Međutim, okolnosti nalažu da se i o tome mora razmišljati”, kaže Ogorec. Smatra da su potezi velikih sila, od Arapskog proljeća do napada Rusije na Ukrajinu, srušili pravila međunarodne igre. “Sve što se događalo u zemljama Magreba i Bliskog istoka pokazuje da onaj ko je jači sebi daje za pravo druge učiti redu”, navodi.

“Mađarska ima solidnu vojsku, Hrvatska ozbiljan nedostatak”

Upitan za poređenje vojne moći Mađarske i Hrvatske, Ogorec kaže da Mađari imaju solidnu i dobro uređenu vojsku. “Imaju sve sisteme koji su potrebni za vođenje odbrambenog djelovanja. Vojska je uravnoteženo strukturirana i u tom kontekstu ima odgovarajuće snage za svoje potrebe”, ističe.

Iako Hrvatska ima iskustvo iz Domovinskog rata, Ogorec upozorava da to danas nije presudno. “Svi ti ljudi koji imaju ratno iskustvo iz Domovinskog rata sada su stariji i ne mogu voditi rat. Tako da to iskustvo možemo staviti po strani jer se danas više ne primjenjuje na isti način. S druge strane, Mađarska ima uravnoteženo izgrađene oružane snage.

Hrvatska nema i u ozbiljnom segmentu – u protivzračnoj odbrani – nedovoljno je konsolidovana, a to je struktura koja se u savremenim sukobima pokazuje kao možda najvažnija”, naglašava.

Time se otvara tema protivzračne odbrane, segmenta u kojem je Srbija posljednjih godina značajno napredovala nabavkom ruskih, kineskih pa i izraelskih sistema.

“Srbija ima sisteme protivzračne odbrane za male i srednje visine, pa čak u određenom segmentu i za veće visine. Pitanje je koliko su integrisani jer se radi o različitim sistemima – kineskim, domaćim, ruskim, pa čak i francuskim. Problem je sve to uvesti u jedan integrisani sistem protivzračne odbrane. Nisam siguran koliko je to kod njih moguće, ali ti sistemi postoje”, detaljno objašnjava Ogorec.

Dok Srbija ima te, iako možda nekompatibilne sisteme, Hrvatska s druge strane raspolaže samo sistemima za male visine. Upoređujući vojnu spremnost dvije zemlje, Ogorec zaključuje: “Srbija trenutno ima više tehnike, veće oružane snage i veću vojnu proizvodnju. Što se tiče borbene motivacije, želim vjerovati da je naša motivacija i dalje snažna, kao 1990-ih.”

“Opasnost uvijek vreba od komšija”

Na pitanje da li je prije samo nekoliko godina mogao zamisliti razgovor o naoružavanju komšija, vojni analitičar odgovara potvrdno. “Zašto ne? Ja sam uvijek sklon reći da, ako nam išta prijeti, prijeti nam od komšija. S Rusima, Amerikancima ili Kinezima nećemo ratovati. U historiji su nas napadali komšije, sa sjevera, juga i istoka. Govorim u tim relacijama”, kaže.

Spomenuo je i Italiju, ističući da je hrvatska obala i tim komšijama uvijek bila zanimljiva. “Hrvatskoj je u interesu imati jake, kvalitetne i dobro opremljene oružane snage. Naš teritorij je prekrasan, prebogat i prelijep i oduvijek je bio interesantan komšijama. Ako je stoljećima bio interesantan, zašto mislimo da danas ne bi bio? Garancija sigurnosti su samo dobre i osposobljene oružane snage”, poručuje.

(Vijesti.ba)