Energetska kriza na pomolu: G7 razmatra puštanje nafte iz rezervi

Do eskalacije je došlo nakon što su SAD i Izrael prije desetak dana napali Iran, a Teheran uzvratio raketnim napadima na Izrael i američke baze u zemljama Perzijskog zaljeva. Iranska mornarica potom je objavila da je preuzela kontrolu nad Hormuškim moreuzom i zabranila prolaz brodovima povezanim sa SAD-om, Izraelom i evropskim zemljama.

IEA upozorava da su tranzit i proizvodnja nafte u regiji značajno smanjeni, što stvara sve veći rizik za globalno tržište energije. Kroz Hormuški moreuz je tokom 2025. godine prolazilo oko 20 miliona barela nafte i naftnih derivata dnevno, što čini približno četvrtinu svjetske trgovine naftom morem.

Zbog ograničenog tranzita zemlje izvoznice primorane su smanjiti proizvodnju nafte i ukapljenog prirodnog plina. Alternativni pravci su ograničeni – samo Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati imaju naftovode koji mogu djelimično zaobići tjesnac, kapaciteta između 3,5 i 5,5 miliona barela dnevno.

IEA također upozorava da poremećaji u transportu utiču i na druge robe, posebno umjetna gnojiva. Kroz Hormuški moreuz prolazi više od 30 posto svjetskih isporuka uree i oko 20 posto dušičnih gnojiva i fosfata, što može dovesti do rasta cijena hrane.

Članice IEA-e trenutno imaju više od 1,2 milijarde barela nafte u strateškim rezervama, dok kompanije po zakonu drže dodatnih oko 600 miliona barela.

Najveće rezerve među zemljama G7 imaju Sjedinjene Američke Države sa oko 415 miliona barela. Slijedi Japan sa oko 260 miliona barela, dok Njemačka ima oko 110 miliona barela nafte i 67 miliona barela naftnih derivata, a Francuska oko 97 miliona barela.

(Vijesti.ba / FENA)