Pakistan na tankoj liniji SAD i Irana: Može li spriječiti eskalaciju?

Na čelu njegove vojske je Asim Munir, koji uživa naklonost američkog predsjednika Donald Trump. Trump ga često naziva svojim “omiljenim” feldmaršalom i ističe da dobro poznaje Iran, piše BBC.

Pakistan dijeli granicu s Iranom dugu oko 900 km i ima bliske kulturne i vjerske veze s tom zemljom. Istovremeno, nema američkih vojnih baza i nije direktno uključen u sukob, za razliku od nekih zaljevskih država. Zbog toga se nameće kao potencijalni posrednik, jer mu je deeskalacija u interesu.

Ipak, postavlja se pitanje kako država koja ima tenzije s Afganistanom i Indijom može igrati ulogu mirotvorca. Pakistan trenutno balansira između Irana i SAD-a, prenoseći poruke i vodeći diplomatske razgovore, ali taj pristup nosi rizike.

Pakistan uveliko ovisi o uvozu nafte, posebno kroz Hormuški moreuz. Zbog rasta cijena već su povećane cijene goriva i uvedene mjere štednje. Produženje rata dodatno bi pogoršalo ekonomsku situaciju.

Postoji i sigurnosni rizik. Pakistan ima odbrambeni sporazum sa Saudijskom Arabijom, što otvara pitanje šta bi se desilo ako bi bio pozvan da se uključi u sukob. Istovremeno, već ima ozbiljne probleme na zapadnoj granici s Afganistanom.

Unutar zemlje, javno mnijenje je uglavnom naklonjeno Iranu. Nakon ubistva iranskog vrhovnog vođe u američko-izraelskom napadu, izbili su protesti u Pakistanu, što dodatno komplikuje odluke vlasti.

S druge strane, Pakistan može i profitirati. Uspješna medijacija bi značajno ojačala njegov međunarodni ugled. Čak i ako ne uspije, može se smatrati da je djelovao u dobroj vjeri.

Ipak, postoji rizik da bude optužen za naivnost ako pregovori propadnu, a sukob eskalira.

Pakistan je također iskoristio svoje odnose s Trumpom, uključujući simbolične poteze poput nominacije za Nobelovu nagradu za mir. Time je dodatno učvrstio veze s Washingtonom.

Istovremeno vodi politiku “balansiranja” – sarađuje s različitim stranama bez jasnog svrstavanja. Upravo zato ima kredibilitet da razgovara s Iranom, jer se ne doživljava kao izrazito proamerički ili proizraelski akter.

Iako diplomatski kontakti traju, šanse za uspješan dogovor ostaju male zbog dubokog nepovjerenja između SAD-a i Irana.

(Vijesti.ba)