
Evropska unija dobro je pripremljena zahvaljujući obavezi država članica da održavaju zalihe nafte i da imaju krizne planove kao odgovor na incidente povezane sa sigurnošću opskrbe. Države članice EU-a također doprinose, za otprilike 20 %, oslobađanju više od 400 miliona barela zaliha nafte za slučaj nužde koje koordinira Međunarodna agencija za energiju (IEA).
Povjerenik za energetiku i stanovanje Dan Jørgensen izjavio je: Sigurnost opskrbe Europske unije i dalje je zagarantovana. Međutim, moramo biti spremni na potencijalno dugotrajan poremećaj u međunarodnoj energetskoj trgovini. Zato moramo djelovati već sada. Moramo djelovati zajedno, kao prava Unija. Samo zajedničkim radom možemo biti jači i učinkovitije zaštititi svoje građane i poduzeća.”
U pismu upućenom svim ministrima energetike EU-a povjerenik je pozvao države članice da u potpunosti iskoriste sastanke u okviru Koordinacijske skupine za naftu i Radne grupe za sigurnost energetske unije kako bi se osigurala dobra koordinacija te da razmotre promicanje mjera za uštedu potražnje, s posebnim naglaskom na prometnom sektoru, kako je savjetovala Međunarodna agencija za energiju u svojem planu od 10 tačaka za smanjenje upotrebe nafte.
Čvrsto praćenje, mehanizmi brze razmjene informacija i koordinacija i dalje su ključni. Sve hitne rizike ili bitne promjene u opskrbi naftom i industrijskim uslovima, uključujući komercijalne zalihe, trebalo bi pratiti i o njima obavijestiti Komisiju kako bi se osigurala kontinuirana procjena i koordinirano djelovanje.
U istom duhu države članice trebale bi se suzdržati od poduzimanja mjera kojima bi se mogla povećati potrošnja goriva, ograničiti slobodan protok naftnih derivata ili destimulirati proizvodnja rafinerija u EU-u. Također bi se trebali savjetovati sa susjednim državama članicama i Komisijom kako bi se očuvala usklađenost na nivou EU-a i funkcionisanje unutrašnjeg tržišta.
Kako bi se zaštitila dostupnost naftnih derivata na tržištu EU-a, svako održavanje rafinerije koje nije hitno trebalo bi odgoditi. Istodobno, povećanje uporabe biogoriva moglo bi pomoći u zamjeni fosilnih naftnih derivata i smanjiti pritisak na tržište.
(Vijesti.ba / FENA)