Velika promjena na vrhu: Radnici iz BiH prvi put nisu najbrojniji u Hrvatskoj

Bosanci i Hercegovci, koji su godinama činili okosnicu strane radne snage u Hrvatskoj, sada su na drugom mjestu, a vrh liste su preuzeli državljani Filipina, što je promjena koja jasno pokazuje da se struktura stranih radnika mijenja i da Hrvatska sve više traži radnu snagu iz udaljenijih dijelova svijeta.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, od 1. januara do 31. marta 2026. godine izdano je ukupno 47.040 dozvola za boravak i rad. Najveći broj dozvola izdan je državljanima Filipina, njih 8.684, dok su državljani Bosne i Hercegovine na drugom mjestu s 8.396 dozvola. Slijede Nepal sa 7.315 izdanih dozvola, Srbija s 5.871 te Sjeverna Makedonija s 3.217.

Među državama iz kojih dolazi sve više radnika nalaze se i Indija, Uzbekistan, Kosovo, Egipat i Turska, što dodatno potvrđuje širenje izvora radne snage izvan neposrednog susjedstva.

Najveći broj dozvola odnosi se na sektore turizma i ugostiteljstva, gdje je izdano 16.238 dozvola, zatim građevine s 13.653 te industrije sa 6.250. Slijede promet i veze te trgovina.

Ovi podaci potvrđuju dugotrajan i izražen nedostatak radne snage u ključnim sektorima hrvatske privrede, posebno u onima koji su najintenzivniji tokom turističke sezone.

Promjena na vrhu liste stranih radnika nije došla slučajno. Poslodavci već duže vrijeme upozoravaju kako sve teže pronalaze radnike iz Bosne i Hercegovine, tržišta koje je godinama bilo prvi i najvažniji izvor radne snage zbog blizine, sličnog jezika i kulturnih navika. "Danas je taj bazen radnika u velikoj mjeri iscrpljen jer je velik broj radno sposobnog stanovništva već otišao raditi u inostranstvo ili je već zaposlen, pa hrvatski poslodavci nemaju na raspolaganju isti broj radnika kao prije", pišu tamošnji mediji.

Upravo zbog toga Hrvatska se sve intenzivnije okreće novim tržištima, ponajprije azijskim zemljama poput Filipina, Nepala i Indije. Radnici iz tih zemalja sve su prisutniji u ugostiteljstvu, građevini i drugim djelatnostima, a poslodavci ih sve češće angažuju kako bi nadoknadili manjak domaće i regionalne radne snage.

"Unatoč toj promjeni, radnici iz Bosne i Hercegovine i dalje su iznimno traženi na hrvatskom tržištu rada. Njihova prednost i dalje je brzo uklapanje u radnu sredinu, poznavanje jezika i radnih navika te iskustvo rada u sličnim uvjetima. Mnogi od njih ističu kako su zadovoljni uvjetima rada u Hrvatskoj", dodaje se.

U prva tri mjeseca ove godine zaprimljeno je 49.268 zahtjeva za mišljenjem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, od čega je izdano 33.486 pozitivnih mišljenja za strane radnike.

"Hrvatska više ne može računati isključivo na radnu snagu iz susjednih zemalja, kao što je to bio slučaj ranijih godina, već se sve više uključuje u globalno tržište rada. U takvim okolnostima konkurencija za radnike postaje sve veća, a poslodavci su prisiljeni prilagođavati se novim uvjetima i tražiti radnu snagu ondje gdje je dostupna", zaključuje Večernji list.

(Vijesti.ba)