Iranski rat šteti američkom utjecaju širom svijeta

Od Bangladeša do Slovenije, racioniranje goriva usporilo je transport, frustrirajući lidere koji se nose s posljedicama rata koji nisu željeli. U zemljama s muslimanskom većinom, antiamerički narativi preplavljuju eter, često uz prećutnu dozvolu vlada. Čak su i američki saveznici u NATO-u ograničili svoju pomoć SAD-u, a neki naglašavaju da se Trumpova administracija nije konsultovala s njima prije početka rata s Iranom.

Čini se da rat ubrzava ono što neki vide kao raskol SAD-a s većim dijelom ostatka planete otkako se Trump vratio na vlast i počeo nasumično koristiti američku ekonomsku i vojnu moć, uključujući tarife.

- Mnogi ljudi su siti haotičnosti ovog rata i uplašeni su potencijalnog ekonomskog utjecaja, ali nisam vidio nikakve veće proteste kao odgovor - rekao je azijski diplomata sa sjedištem u Washingtonu, kojem je zagarantovana anonimnost jer je tema osjetljiva.

- Ako razumnija osoba postane sljedeći predsjednik, imidž SAD-a bi se mogao poboljšati, ali za kreatore politike to postavlja neka teška dugoročna pitanja o savezu, koliko daleko možemo ići da bismo ostali u skladu sa SAD-om i šta bismo trebali učiniti ako se više ne možemo osloniti na SAD - kazao je on.

U najnovijem znaku distanciranja stranih sila, kanadski premijer Mark Carney je u video poruci objavljenoj u nedjelju opisao ekonomske veze svoje zemlje sa SAD-om kao „slabosti“ koje treba ispraviti.

- Moramo se brinuti o sebi jer se ne možemo osloniti na jednog stranog partnera - rekao je Carney, koji je sve kritičniji prema Trumpu, dijelom i zbog njegovih prijetnji Grenlandu.

- Ne možemo kontrolirati poremećaje koji dolaze od naših susjeda. Ne možemo se kladiti u našu budućnost nadajući se da će oni iznenada prestati - kazao je on.

Trumpovo stalno kolebanje o tome šta želi postići u Iranu nije ulilo povjerenje, kažu neki bivši američki zvaničnici.

- Saveznici ne znaju šta da vjeruju, protivnici ne znaju čega da se boje, a njegov vlastiti kabinet ne zna kakva je zapravo njegova strategija ili namjere - rekao je Thomas Wright, bivši zvaničnik Vijeća za nacionalnu sigurnost u Bidenovoj administraciji koji se fokusirao na dugoročnu strategiju.

- Dugoročna prognoza nije konačna. Ali pitanje je šta će Kina, Rusija, Sjeverna Koreja i Iran učiniti u naredne dvije godine i devet mjeseci ako se ovo skretanje nastavi - rekao je on.

Na pitanje o tome, glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly izjavila je da je Trumpov pristup "Amerika na prvom mjestu" rezultirao boljim trgovinskim sporazumima, poboljšanim partnerstvima za borbu protiv trgovine drogom i povećanim izdvajanjima saveznika za odbranu.

- Svjetski lideri već 47 godina govore o prijetnji koju predstavlja Iran, ali niko nije imao hrabrosti da se time pozabavi - rekla je Kelly.

- Kada se ispune svi naši ciljevi, uključujući trajno uklanjanje iranske nuklearne prijetnje, cijeli svijet će biti sigurniji, stabilniji i bolji - kazala je ona.

Otkako su SAD i Izrael započeli rat s Iranom 28. februara, globalni energetski sektor je pogođen zatvaranjem Hormuškog moreuza i iranskim napadima na energetska postrojenja na Bliskom istoku.

SAD, koje su već bile vodeći svjetski proizvođač nafte i plina, vidjele su jačanje svog utjecaja na energetska tržišta u bliskoj budućnosti, ali ti dobici mogu biti kratkoročni.

Azijske zemlje koje su najviše izložene nestabilnim cijenama energije - od kojih su neke naložile rad od kuće ili zaustavile izvoz radi uštede goriva - obećale su ubrzati instalacije obnovljivih izvora energije i ponovo pokrenuti nuklearne elektrane. Evropa, želeći poslušati lekciju iz ruske invazije na Ukrajinu, želi izbjeći ovisnost o jednom dobavljaču energije. Umjesto toga, planira proširiti programe energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije te primijeniti više električnih vozila.

Nacije koje žele ograničiti šokove od fosilnih goriva poput nestašica i naglih skokova cijena - što je sve dovelo do strašnih stagflacijskih scenarija sporog rasta i rastućih troškova - počele su smatrati alternative poput solarne energije, baterija i električnih vozila neophodnim. Mnogi bi se mogli okrenuti Kini, koja kontrolira ogromnu većinu lanca snabdijevanja solarnom energijom. Peking proizvodi električna vozila po sniženim cijenama i kontrolira većinu minerala za čistu energiju i baterije.

- Cilj ovdje nije samo preživjeti šok. Cilj je iskoristiti ovaj period neizvjesnosti za izgradnju temelja za trajniju stabilnost - rekao je prošle sedmice predsjednik Azijske razvojne banke Masato Kanda na događaju Vijeća za vanjske odnose u Washingtonu.

Glasnogovornik Ministarstva energetike Ben Dietderich uputio je POLITICO na komentare koje je ministar energetike Chris Wright dao u nedjeljnom gostovanju na CNN-u. Wright je kritizirao učinkovitost subvencija za promociju obnovljivih izvora energije i rekao da će SAD održati svoj utjecaj putem nafte i plina.

- Mi smo neto izvoznik nafte u svijet i daleko smo najveći neto izvoznik prirodnog plina na svijetu - rekao je.

Pritisak na američke vojne saveze nemoguće je ignorisati dok rat traje.

U prethodnim ratovima u regiji, američki predsjednici su uspjeli okupiti čak i nevoljne saveznike za taj cilj. To je uključivalo i Trumpovu administraciju koja je prošle godine tražila pomoć u odbrani izraelskih gradova i civilne infrastrukture u regiji od iranskih napada.

Ovaj put Trumpova administracija nije unaprijed obavijestila čak ni svoje najbliže saveznike, prema riječima dva diplomata iz evropskih zemalja, i od tada im nije jasno uputila zahtjev.

To je imalo efekta. Kao odgovor na zatvaranje tjesnaca, Velika Britanija i Francuska su sazvale nekoliko sastanaka s desetinama savezničkih država, ali ne i sa SAD-om, kako bi osmislile plan za održavanje tjesnaca otvorenim nakon završetka rata.

Evropska inicijativa bit će usmjerena na provođenje odbrambenih operacija za zaštitu komercijalnog brodarstva u tjesnacu, ali vrijeme i snage koje će biti uključene ostaju u toku.

To dolazi u trenutku kada Evropska unija istražuje načine za jačanje kolektivnog obrambenog mehanizma bloka, Člana 42.7, ukoliko bi bio testiran u potezu koji se može smatrati odgovorom na prijetnje Trumpove administracije da će silom preuzeti Grenland.

Ipak, obrambeni odnosi SAD-a duboko su ukorijenjeni širom svijeta i teško ih je raspetljati. Trump je više puta prijetio da će neke od njih prekinuti (uključujući i napuštanje NATO-a), ali nije poduzeo nikakve ozbiljne korake u tom smjeru. Mnoge zemlje, iako frustrirane Trumpom, i dalje žele američku vojnu snagu na svojoj strani.

U ponedjeljak su SAD i Filipini započeli velike vojne vježbe u kojima će, kako se očekuje, učestvovati Japan i Kanada, a koje će poslužiti kao upozorenje Kini.

Na Bliskom istoku, američki napadi na Iran izazvali su različite reakcije.

Izrael je bio nepokolebljiv partner u borbi protiv Irana i čini se da namjerava što više oslabiti Islamsku Republiku ako ne uspije direktno svrgnuti režim.

Dok su zemlje Perzijskog zaljeva pokušavale odvratiti SAD od prvih napada na Iran, mnoge su od tada bile ogorčene iranskim uzvratnim udarima na njihovom tlu. Ujedinjeni Arapski Emirati, na primjer, sve više staju na stranu ratnih napora koje predvode SAD, čak i kada su navodno spomenuli mogućnost da bi im mogla biti potrebna finansijska pomoć od Washingtona.

Rat protiv Irana je također narušio ugled i utjecaj Amerike u zemljama gdje se američki napori za jačanje odnosa suočavaju s jakom konkurencijom.

U izvodu iz depeše State Departmenta od četvrtka, američki diplomati u američkoj ambasadi u Dušanbeu, Tadžikistan, upozorili su da je "sukob u Iranu doveo do pojave upornog antiameričkog narativa u medijskom okruženju Tadžikistana, koje je uveliko ograničeno, dok strani akteri produbljuju svoj utjecaj, a lokalni mediji jure klikove i vanjsko finansiranje."

U izvodu, koji je nedavno dobio POLITICO, dodaje se: "Naši konkurenti troše resurse kako bi osigurali narativnu dominaciju u zemlji koja se nalazi na raskrižju Kine, Afganistana, Rusije i Irana."

Slične depeše poslane od američkih diplomata u Bahreinu, Indoneziji i Azerbejdžanu - a o kojima je POLITICO prethodno izvještavao - također su opisale širenje antiameričkih poruka i upozorile da su, u nekim slučajevima, sigurnost i diplomatske veze Amerike ugrožene.

Na pitanje o tome, glasnogovornik State Departmenta, Tommy Pigott, podijelio je poznatu izjavu koju je već ranije koristio: „Postupci predsjednika Trumpa čine Sjedinjene Države, buduće generacije i cijeli svijet sigurnijim sprječavajući iranski režim da dobije nuklearno oružje. To je realnost i cijela administracija je u korak s tim naporima.“

Trumpovi potezi u Iranu pogoršali su otuđenje koje su neki američki saveznici osjetili kada je pokrenuo "Odbor za mir", koji je zamišljen kao tijelo za pomoć u provedbi sporazuma između Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze, ali za koji su kritičari počeli sumnjati da je osmišljen da zamijeni Ujedinjene nacije. Mađarska i Bugarska bile su jedine dvije članice EU koje su se formalno pridružile odboru do trenutka njegovog pokretanja u februaru. Ostale zemlje EU držale su se distance slanjem samo posmatrača, a Belgija je u ponedjeljak naglasila svoje oklijevanje.

Glasnogovornik belgijskog ministarstva vanjskih poslova David Jordens rekao je za POLITICO da njegova zemlja ne namjerava donirati sredstva putem Odbora za mir.

Ipak, Trumpove pristalice tvrde da će se svi trenutni problemi koji proizlaze iz postupaka američkog predsjednika u Iranu dugoročno isplatiti.

Alexander Gray, koji je bio visoki zvaničnik Vijeća za nacionalnu sigurnost u Trumpovom prvom mandatu, rekao je da će odluka da se sada krene protiv Irana i njegovih destabilizirajućih aktivnosti "isplatiti dividende budućim predsjednicima".


(Vijesti.ba / FENA)