Zemlje Zaljeva u neizvjesnosti dok se odugovlači iranska kriza

Iranska blokada Hormuškog moreuza pogodila je izvoz energije iz Zaljeva, dok su napadi oštetili energetsku infrastrukturu kojoj će, prema procjenama, trebati mjeseci ili više da se obnovi.

Čak i dok krhko primirje traje, prijetnja novih napada i dalje visi nad ekonomijom regiona, uključujući planove diverzifikacije koji su godinama predstavljani kao put ka smanjenju zavisnosti od nafte.

Analitičari upozoravaju da bi produžena neizvjesnost mogla usporiti ekonomski oporavak i otežati utjecaj zaljevskih država na odluke Sjedinjenih Američkih Država o ratu i miru u regiji.

U nekim državama već su zabilježeni ozbiljni ekonomski poremećaji - Katar je obustavio proizvodnju tečnog prirodnog gasa, dok su Kuvajt i Bahrein proglasili "višu silu".

U gradovima poput Dubaija, primjetan je pad turističke aktivnosti i neobično prazne ulice, dok se dio života polako vraća nakon perioda zatvorenih škola i evakuacija.

Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, nekoliko zemalja Zaljeva očekuje ekonomski pad, dok se usporavanje rasta predviđa i za Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate.

Stručnjaci upozoravaju da dugoročna stabilnost zavisi od toga da li će se postići konačan dogovor koji bi smanjio rizik od iranske kontrole nad Hormuzom i ograničio raketne i proksi aktivnosti u regionu.

Upozorava se i na moguće dodatne komplikacije ako dođe do novih izraelskih ili iranskih vojnih akcija, što bi moglo dodatno destabilizovati cijeli Zaljev.

Zaljevske države ostaju podijeljene u pristupu krizi, dok analitičari ocjenjuju da su se našle u teškoj poziciji, jer ne uspijevaju u potpunosti utjecati na pregovore između Washingtona i Teherana.

(Vijesti.ba)