Iran ima dovoljno obogaćenog urana za 10 atomskih bombi

Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grossi rekao je u intervjuu da agencija raspolaže satelitskim snimcima koji pokazuju posljedice američko-izraelskih zračnih napada na Iran te da i dalje prikuplja nove informacije.

Inspekcije IAEA-e u Isfahanu prekinute su u junu prošle godine, kada je Izrael pokrenuo 12-dnevni rat, tokom kojeg su Sjedinjene Američke Države bombardovale tri iranska nuklearna postrojenja. Prema procjenama agencije, veliki dio visoko obogaćenog urana tada je bio pohranjen upravo na toj lokaciji i, kako se vjeruje, ondje se nalazi i danas.

“Ne možemo to potvrditi inspekcijom, ali ni opovrgnuti da je materijal još uvijek tamo, zajedno s pečatima IAEA-e. Ovo je naša najbolja procjena”, rekao je Grossi.

Satelitski snimci pokazuju da je neposredno prije početka sukoba u junu 2025. godine u tunel u Nuklearnom tehnološkom centru u Isfahanu dovezen kamion s 18 plavih kontejnera, za koje se vjeruje da sadrže visoko obogaćeni uran. Pretpostavlja se da se ti kontejneri i dalje nalaze na istoj lokaciji.

Prema podacima IAEA-e, Iran raspolaže s oko 440,9 kilograma urana obogaćenog do 60 posto čistoće, što je tek tehnički korak do nivoa od 90 posto potrebnog za izradu nuklearnog oružja. Grossi je ranije upozorio da bi ta količina mogla biti dovoljna za proizvodnju do deset nuklearnih bombi, ukoliko bi Iran odlučio militarizirati svoj program.

Dio tog materijala, oko 200 kilograma, navodno je pohranjen u tunelima u Isfahanu.

Iran, međutim, godinama tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo mirnodopske prirode. Američki predsjednik Donald Trump istakao je da je jedan od glavnih razloga američke vojne intervencije bio spriječiti Iran u razvoju nuklearnog oružja, iako je ranije tvrdio da su napadi “uništili” iranski nuklearni program.

Inspekcije i diplomatski izazovi

IAEA želi obnoviti inspekcije ne samo u Isfahanu nego i u drugim ključnim postrojenjima, poput Natanz i Fordo, gdje se također nalazi nuklearni materijal.

Iran je potpisnik Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, koji ga obavezuje na saradnju s IAEA-om i omogućavanje inspekcija. Međutim, zbog sigurnosne situacije nadzor je trenutno ograničen.

Grossi je otkrio i da su vođeni razgovori s Rusijom i drugim državama o mogućnosti izmještanja iranskog visoko obogaćenog urana iz zemlje. Takav potez bio bi izuzetno složen i zahtijevao bi politički dogovor ili veliku vojnu operaciju.

Trump je potvrdio da je ruski predsjednik Vladimir Putin ponudio pomoć u rješavanju tog pitanja, ali je naglasio da bi Rusija trebala biti više usmjerena na okončanje rata u Ukrajini.

Pregovori u zastoju

Pregovori između SAD-a i Irana suočavaju se s ozbiljnim preprekama. Najnoviji iranski prijedlog — koji je uključivao odgodu nuklearnih pregovora u zamjenu za ukidanje blokade Hormuškog moreuza i prekid rata — Washington je odbio.

Prema Grossiju, današnja situacija znatno je složenija nego 2015. godine, kada je Iran imao znatno manji nuklearni program. U međuvremenu je došlo do “eksponencijalnog napretka” u obogaćivanju urana, razvoju centrifuga i izgradnji novih postrojenja.

Za postizanje dogovora, ističe Grossi, potrebna je snažna politička volja s obje strane.

“Iran mora biti uvjeren da su pregovori nužni. Postoji interes i u Teheranu i u Washingtonu, ali problem je što se ne mogu usaglasiti oko prvih koraka”, rekao je.

Američki državni sekretar Marco Rubio upozorio je da Iran pokušava kupiti vrijeme te naglasio da svaki budući sporazum mora jasno spriječiti mogućnost razvoja nuklearnog oružja u bilo kojem trenutku.

(Vijesti.ba)