Trgovska gora pred međunarodnim sporom: Sve veće tenzije između BiH i Hrvatske

Lokacija je i oko kilometar udaljena od vodozahvata iz kojeg se snabdijeva oko 15.000 ljudi u BiH.

Žujić, otac troje djece, za Radio Slobodna Evropa kaže da razmišlja o preseljenju zbog zabrinutosti za sigurnost porodice. Mještani s obje strane Une godinama protestuju protiv projekta, dok vlasti BiH traže izmještanje lokacije.

Prvo zvanično sučeljavanje BiH i Hrvatske o ovom pitanju održaće se 14. maja u Ženevi pred tijelima Espoo konvencije UN-a, koja reguliše prekogranični uticaj na okoliš. Obje države su njene potpisnice.

Delegaciju BiH predvodi ministar Bojan Vipotnik, koji ističe da ne očekuje promjenu stava Hrvatske, ali da će BiH iznijeti svoje argumente i po potrebi nastaviti pravnu borbu pred međunarodnim tijelima. Naglašava i potencijalni rizik za oko 250.000 ljudi nizvodno uz Unu i Savu.

BiH tvrdi da Hrvatska nije osigurala transparentnu prekograničnu procjenu uticaja niti uključila bh. institucije u planiranje. S druge strane, iz hrvatskog Fonda za zbrinjavanje otpada NE Krško navode da je riječ o privremenom skladištu nisko i srednje radioaktivnog otpada do 2051. godine, te da će sve biti urađeno prema visokim sigurnosnim standardima.

Evropska unija naglašava obavezu uključivanja javnosti i poštovanja međunarodnih konvencija poput Espoo i Aarhuške.

Stručnjak Božo Dalmacija tvrdi da je Hrvatska prekršila EU direktive i Espoo konvenciju, posebno u dijelu procjene rizika poput zemljotresa, poplava i klimatskih promjena, te da BiH nije bila adekvatno informisana.

Iako preporuke Espoo tijela nisu pravno obavezujuće, mogu imati snažan uticaj na dalje odluke i međunarodni ugled. Emina Veljović iz Aarhus centra Sarajevo ističe da bi eventualna potvrda kršenja konvencije bila ozbiljan udarac za reputaciju Hrvatske kao članice EU.

Paralelno, BiH je podnijela i novu prijavu prema Aarhuškoj konvenciji zbog ograničenog pristupa informacijama i učešća javnosti u procesu.

Hrvatska je još 2018. odabrala Trgovsku goru kao lokaciju, a krajem prošle godine usvojen je i zakon o izgradnji centra, uprkos protivljenju lokalnih zajednica. U skladištu bi, osim otpada iz Krškog, bio smještan i medicinski i industrijski radioaktivni otpad.

(Vijesti.ba)