Rat s Iranom globalne kompanije već koštao više od 25 milijardi dolara

Pregled korporativnih saopćenja kompanija izlistanih na berzama u Sjedinjenim Američkim Državama, Evropi i Aziji od početka sukoba daje zabrinjavajuću sliku posljedica rata. Kompanije se suočavaju s naglim rastom cijena energije, poremećenim lancima snabdijevanja i prekidima trgovačkih ruta zbog iranske kontrole nad Hormuškim moreuzom.

Analiza pokazuje da je najmanje 279 kompanija navelo rat kao razlog za poduzimanje zaštitnih mjera kako bi ublažile finansijske gubitke, uključujući povećanje cijena i smanjenje proizvodnje. Druge firme obustavile su isplatu dividendi ili otkup vlastitih dionica, poslale radnike na privremeni dopust, uvele dodatne naknade za gorivo ili zatražile hitnu pomoć vlada.

Ovaj poremećaj – posljednji u nizu velikih globalnih kriza za poslovni sektor nakon pandemije COVID-19 i ruske invazije na Ukrajinu – umanjuje očekivanja za ostatak godine, bez jasnih znakova skorog dogovora o okončanju sukoba.

- Ovaj nivo pada industrije sličan je onome što smo vidjeli tokom globalne finansijske krize, pa čak i veći nego tokom drugih recesionih perioda - rekao je direktor kompanije Whirlpool Corporation, Marc Bitzer, nakon što je kompanija prepolovila godišnju prognozu poslovanja i obustavila isplatu dividendi.

Analitičari upozoravaju da će, kako rast usporava, kompanije imati sve manje prostora za povećanje cijena, dok će fiksne troškove biti teže pokrivati, što prijeti profitnim maržama u drugom kvartalu i kasnije. Dugotrajan rast cijena mogao bi dodatno podstaći inflaciju i oslabiti ionako krhko povjerenje potrošača.

- Potrošači odgađaju kupovinu novih proizvoda i radije popravljaju postojeće - kazao je Bitzer.

Iranska blokada Hormuškog moreuza, najvažnije svjetske tačke za transport energije, podigla je cijene nafte iznad 100 dolara po barelu, što je više od 50 posto iznad nivoa prije rata.

Zatvaranje ovog prolaza povećalo je troškove transporta, smanjilo dostupnost sirovina i prekinulo ključne trgovačke rute za protok robe. Posebno su pogođene isporuke đubriva, helija, aluminija, polietilena i drugih važnih sirovina.

Petina kompanija obuhvaćenih analizom, koje proizvode sve od kozmetike, guma i deterdženata do kruzerskih usluga i avioprijevoza, prijavila je finansijske gubitke povezane s ratom.

Većina pogođenih kompanija dolazi iz Ujedinjenog Kraljevstva i Evrope, gdje su troškovi energije već bili visoki, dok gotovo trećina dolazi iz Azije, što odražava veliku zavisnost tih regija od bliskoistočne nafte i goriva.

Aviokompanije bilježe najveći dio procijenjenih troškova povezanih s ratom, gotovo 15 milijardi dolara,  jer su cijene avionskog goriva gotovo udvostručene. 

Gotovo 40 kompanija iz industrijskog, hemijskog i sektora sirovina saopćilo je da će povećati cijene zbog svoje zavisnosti od petrohemijskih proizvoda s Bliskog istoka.


(Vijesti.ba / FENA)