EU upozorava: Kriminalci sve češće vrbuju djecu preko gaming platformi

Prva publikacija, pod nazivom „Rješavanje problematike uključivanja mladih u kriminalne mreže povezane s drogama“, izrađena je u okviru projekta Safe Futures, koji predvodi Istraživački tim za politiku, programe i praksu pri Univerzitetu u Limericku, a zasniva se na analizi 22 izvora, među kojima je deset akademskih radova i 12 izvora iz takozvane sive literature.

Međunarodni pregled naučnih i stručnih izvora pokazuje da je uključivanje mladih u kriminalne mreže složen proces na koji utiču individualne ranjivosti, poput trauma, problema mentalnog zdravlja i zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, ali i utjecaj vršnjaka i porodice te širi društveni faktori poput siromaštva, nasilja u zajednici i slabe socijalne kontrole.

Vrbovanje mladih u digitalnom okruženju

Autori upozoravaju da kriminalne mreže sve češće koriste društvene mreže, šifrirane aplikacije i gejming platforme za pronalaženje i vrbovanje maloljetnika. Pri tome se služe metodama poput „gejmifikacije“, odnosno predstavljanja kriminalnih aktivnosti kao izazova ili misija, te emocionalnim pridobijanjem mladih kako bi kod njih stvorili osjećaj pripadnosti grupi.

Pregledom je identificirano osam područja intervencija koja pokazuju potencijal za sprečavanje uključivanja mladih u kriminalne mreže. Među njima su porodični programi, školske inicijative s naglaskom na mentorstvo, intervencije u zajednici koje jačaju otpornost lokalnih sredina, mjere digitalne sigurnosti i prevencije internetskog vrbovanja, programi zapošljavanja koji mladima nude alternativu ilegalnoj ekonomiji te pravovremeno uključivanje mladih u sisteme podrške.

Posebno se naglašava važnost iskorištavanja takozvanih „prilika za intervenciju“, odnosno perioda kada mladi dolaze u kontakt sa socijalnim, obrazovnim ili pravosudnim sistemom i spremniji su prihvatiti pomoć. Autori zaključuju da su najefikasniji pristupi oni koji istovremeno djeluju na individualnom, porodičnom, školskom i društvenom nivou, uz međusektorsku saradnju i prilagođavanje intervencija potrebama lokalne zajednice.

Iako su dokazi o efikasnosti pojedinih intervencija još uvijek ograničeni, pregled pokazuje da se razvija sve snažnija baza znanja koja može poslužiti kao temelj za kreiranje politika i programa usmjerenih na sprečavanje uključivanja mladih u kriminalne mreže povezane s drogama.

Štetni učinci kokaina nadilaze krčenje šuma

Druga publikacija, „Kokain i okoliš: izgradnja temelja za mjerenje utjecaja“, prva je međunarodna ciljana politička analiza koju je EUDA izradila u okviru svojih geostrateških aktivnosti. Nastala je u saradnji s peruanskom Nacionalnom komisijom za razvoj i život bez droga (DEVIDA), a zasniva se na analizi 72 izvora, 42 intervjua s ključnim akterima, dvije fokus grupe s 20 učesnika te internetskoj anketi provedenoj među 25 ispitanika.

Izvještaj analizira okolišne posljedice proizvodnje i trgovine kokainom te upozorava da se štetni učinci ne svode samo na krčenje šuma, nego uključuju i zagađenje voda, tla i zraka te gubitak biodiverziteta tokom cijelog lanca snabdijevanja – od uzgoja biljke koke do proizvodnje, krijumčarenja i krajnje potrošnje kokaina.

Navodi se da se tokom prerade koke koriste velike količine hemikalija, među kojima su sumporna i hlorovodonična kiselina, kerozin i benzin, čije nekontrolirano ispuštanje može ozbiljno ugroziti okoliš. Istovremeno, mjerenje tih posljedica otežavaju prikrivena priroda ilegalnog tržišta droga, nedostatak početnih podataka i sigurnosni rizici za istraživače na terenu.

Autori stoga predlažu sistemski pristup praćenju koji bi objedinio satelitske snimke i analizu podataka prikupljenih dronovima, laboratorijska ispitivanja uzoraka tla, vode i zraka te kvalitativna istraživanja poput intervjua i etnografskih studija. Kao primjer dobre prakse navode Peru, gdje Nacionalna komisija za razvoj i život bez droga i Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) već godinama prate površine pod uzgojem koke, dok je sistemsko praćenje ostalih okolišnih posljedica još uvijek ograničeno.

Izvještaj također preporučuje jačanje saradnje međunarodnih i lokalnih institucija, korištenje pokazatelja poput praćenja pojedinih životinjskih vrsta radi procjene stanja šumskih ekosistema te primjenu umjetne inteligencije u analizi velikih skupova podataka i predviđanju područja povećanog rizika.

Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) navode kako obje publikacije doprinose boljem razumijevanju društvenih i okolišnih posljedica tržišta droga te predstavljaju osnovu za razvoj efikasnijih politika prevencije, javnog zdravstva, suzbijanja organizovanog kriminala i zaštite okoliša.

(Vijesti.ba)