Na hrvatskom ostrvu živi ptica koja je veća od čovjeka

Ptice su oduvijek imale posebno mjesto u ljudskoj mašti. One su znak promjene godišnjih doba, putokaz moreplovcima, simbol slobode, ali i dokaz da priroda funkcioniše po zakonima koje još uvijek samo djelimično razumijemo.

Njihov let istovremeno je biologija i prizor koji ljudima djeluje gotovo nestvarno.

Bjeloglavi sup – jedna od najvećih ptica Evrope

Na ostrvu Cres ta fascinacija dobija poseban oblik. Iznad mora i strmih litica sjevernog dijela ostrva, kod mjesta Beli, gnijezdi se bjeloglavi sup – jedna od posljednjih velikih kolonija ove vrste u Evropi.

Riječ je o ptici čiji raspon krila doseže čak 2,8 metara, što je više od visine prosječnog odraslog čovjeka. Kada se bez ijednog zamaha podigne na strujanju toplog vazduha, postaje jasno zašto su ljudi u pticama oduvijek vidjeli nešto više od običnih stanovnika neba.

Cres čuva jednu od posljednjih kolonija

Cres ima manje od 3.000 stalnih stanovnika, uglavnom raspoređenih po južnom dijelu ostrva, dok je sjever rijetko naseljen, kamenit i izložen buri.

Upravo takav krajolik omogućio je opstanak bjeloglavih supova. Litice rezervata Kruna, iznad uvale Fojiška, pružaju im ono što im je najpotrebnije – mir tokom gniježđenja i snažne vazdušne struje koje im omogućavaju da lete gotovo bez trošenja energije.

Krila ovih velikih ptica nisu namijenjena za stalno mahanje, već za jedrenje.

Centar za oporavak brine o povrijeđenim pticama

U mjestu Beli, u zgradi nekadašnje škole, nalazi se Centar za posjetioce i oporavilište za bjeloglave supove.

Tamo se brine o pticama koje su stradale. Najčešće su to mladunci tokom prvog leta koji padnu u more ili se povrijede na stijenama, ali i primjerci koji stradaju zbog otrovanih lešina namijenjenih drugim životinjama.

Nakon oporavka, koji može trajati i godinu dana, supovi se vraćaju u prirodu.

Creski supovi prelaze hiljade kilometara

Zaposleni u centru već decenijama označavaju ptice i prate njihove putanje, a rezultati su pokazali da creski supovi ne ostaju samo na području Kvarnera.

Mladi primjerci putovali su do Poljske, Njemačke i Španije, dok je jedan sup, nazvan Oštro, tokom pet godina prešao čak 18.000 kilometara i stigao do Švedske, dalje na sjever nego ijedan ranije zabilježeni primjerak te vrste.

Danas na širem području Kvarnera živi oko 120 parova bjeloglavih supova, a najveća i najstabilnija kolonija nalazi se upravo na Cresu.

Bjeloglavi sup – tihi čuvar prirode

Bjeloglavi sup nije lovac. Hrani se isključivo lešinama i upravo zbog toga ima važnu ulogu u prirodnom ekosistemu.

Bez ovih ptica, uginule životinje na pašnjacima mogle bi ostajati danima i predstavljati rizik za širenje bolesti. Supovi taj posao obavljaju brzo i neprimjetno, zbog čega ih mnogi nazivaju tihim čuvarima prirode.

Mjesto koje vrijedi posjetiti

Posjeta rezervatu ne zahtijeva posebnu fizičku spremnost niti planinarsku opremu.

Staza iz centra u Belom vodi kroz borovu šumu do vidikovca iznad litice, odakle se uz malo strpljenja i dalekozor može vidjeti barem jedan par kako kruži iznad gnijezda.

Najbolje vrijeme za dolazak je jutro, kada se vazduh tek počinje zagrijavati i kada ptice kreću u prve dnevne letove koristeći strujanja koja ih mogu odnijeti daleko preko Evrope, prenosi Putnikofer.hr.

(Vijesti.ba)