Šta se događa ispod površine Hutovog blata? Novi monitoring otkriva promjene u vodi

No, ispod površine odvijaju se procesi koje nije moguće uočiti tokom jedne posjete ili jedne sezone.

Upravo zato sistemsko praćenje prirode postaje jedan od najvažnijih alata za razumijevanje budućnosti ovog jedinstvenog prostora.

U okviru EU projekta MoWaCLIM, financiranog kroz Interreg IPA VI-A CBC HR-BA-ME 2021.–2027., u Hutovom blatu uspostavljen je integrisani sistem praćenja koji povezuje monitoring kvalitete vode, ribljeg fonda i močvarne vegetacije. Takav pristup omogućava usporedbu podataka kroz vrijeme te pruža znatno potpuniju sliku o tome kako promjene u vodi utječu na biljni i životinjski svijet močvare.

Danas automatske hidrološke stanice na lokacijama Krupa-Karaotok i Ustava kontinuirano bilježe podatke o vodostaju, temperaturi, količini kisika, salinitetu, pH vrijednosti i drugim važnim pokazateljima kvalitete vode. Istovremeno, stručnjaci na terenu prate promjene u sastavu biljnih zajednica, rasprostranjenosti vrsta i stanju ribljeg fonda. Na taj način moguće je povezati ono što se događa u vodi s onim što se događa u živom svijetu Hutovog blata.

Najnoviji rezultati pokazuju da je riječ o očuvanom i funkcionalnom močvarnom ekosistemu ali i da se pojedini procesi postepeno mijenjaju. Tokom istraživanja zabilježeno je širenje pojedinih vrsta vodene vegetacije, posebice vrtložastog krocanja (Myriophyllum verticillatum) i žutog lopoča (Nuphar lutea), dok je istovremeno potvrđeno stabilno stanje rijetke i strogo zaštićene vodene ljubice (Hottonia palustris), jedne od najvrjednijih biljnih vrsta Hutovog blata.

Takve promjene same po sebi nisu razlog za zabrinutost, upozoravaju stručnjaci.

„Močvare su prirodno dinamični sistemi u kojima se vodostaji, staništa i zajednice organizama neprestano prilagođavaju uslovima okoliša. Međutim, kada se određene vrste počnu širiti na nova područja ili mijenjati svoj udio u zajednicama, to može biti signal da se postepeno mijenjaju i uvjeti života u močvari“, navode iz Regionalnog resursnog centra (ReReC), koji u okviru projekta MoWaCLIM provodi istraživanja biološke raznolikosti.

Promjene nisu vidljive samo u biljnom svijetu. Monitoring ribljeg fonda pokazao je prisutnost četrnaest ribljih vrsta, pri čemu ribljom zajednicom dominiraju alohtone i invazivne vrste, posebno babuška (Carassius gibelio), dok su autohtone vrste i dalje prisutne, ali u znatno manjem broju.

„Ulovljeni primjerci uglavnom su dobrog zdravstvenog stanja, bez značajnijih znakova bolesti ili degradacije staništa. Takvi podaci nam omogućuju da procijenimo kako promjene u okolišu utječu na ravnotežu među vrstama te kakav bi mogao biti razvoj ribljih zajednica u budućnosti“, ističe dr.sc. Jerko Pavličević.

Vodni režim Hutovog blata decenijama se mijenja pod utjecajem prirodnih procesa, ali i ljudskih aktivnosti. Korištenje vodnih resursa, regulacije vodotoka, promjene u oborinama i sve duža sušna razdoblja postupno utječu na količinu i raspored vode u prostoru. Upravo močvare među prvima reagiraju na takve promjene. Biljke, ribe i drugi organizmi često postaju svojevrsni pokazatelji stanja okoliša mnogo prije nego što promjene postanu vidljive široj javnosti.

„Promjene u sastavu biljnih i životinjskih zajednica ne odražavaju se samo na prirodu. One mogu utjecati i na ekosistemske usluge koje močvara pruža ljudima. Hutovo blato pomaže u zadržavanju vode tokom razdoblja obilnih padavina, ublažava posljedice poplava, učestvuje u pročišćavanju vode, skladišti ugljik te pruža staništa brojnim vrstama od lokalnog i međunarodnog značaja. Ujedno predstavlja važan resurs za razvoj održivog turizma i očuvanje prirodne baštine doline Neretve“, ističe direktorica Parka, dr.sc. Irena Rozić.

Iz Regionalnog resursnog centra ističu kako je najveća vrijednost uspostavljenog sistema upravo mogućnost praćenja promjena kroz duže vremensko razdoblje.

"Prirodni procesi u močvarama odvijaju se sporo i često nisu odmah vidljivi. Tek kroz kontinuirano praćenje vode, vegetacije i životinjskih zajednica moguće je razumjeti što se događa u ekosistemu, razlikovati prirodne cikluse od dugoročnih trendova i na vrijeme prepoznati procese koji mogu utjecati na buduće stanje močvare", navode iz ReReC-a.

Vrijednost projekta stoga nije samo u prikupljenim podacima nego i u saradnji stručnjaka različitih područja, upravljača zaštićenim područjem i međunarodnih partnera. Po prvi put podaci o vodi, vegetaciji i ribljem fondu analiziraju se zajedno, što omogućuje znatno bolje razumijevanje povezanosti hidrologije i biološke raznolikosti.

Rezultati dosadašnjeg monitoringa pokazuju da se Hutovo blato i dalje uspješno odupire brojnim pritiscima, ali i da priroda već bilježi promjene koje će biti važno pratiti u godinama koje dolaze. Upravo zato kontinuirano praćenje postaje temelj za očuvanje ne samo pojedinih vrsta, nego i cjelokupnog sistema čije vrijednosti daleko nadilaze granice samog Parka prirode.

(Vijesti.ba)