Ulcinjska solana propada, ugroženo jedno od najvažnijih staništa ptica u Evropi

Desetine hiljada flamingosa, pelikana i drugih ptica svake godine prelijeću preko zahrđalih ostataka nekada jednog od najvećih pogona za proizvodnju soli na Mediteranu, koristeći plitke bazene kao mjesto za odmor i hranjenje tokom migracija.

Proizvodnja soli obustavljena je 2013. godine, a prestankom pumpanja morske vode poremećen je sistem koji je održavao plitke bazene i stvarao idealne uvjete za ptice močvarice, piše AFP.

- Budemo li čekali, vjerovatno za tri godine više nećemo imati ovaj pejzaž kakav danas vidimo - upozorila je ekološka aktivistica Zenepa Lika iz Udruženja Dr. Martin Schneider Jacoby.



Proizvodnja soli u Ulcinju počela je prije gotovo jednog stoljeća, kada je prirodna laguna pretvorena u mrežu plitkih bazena za isparavanje.

Proces je zahtijevao stalno upumpavanje i ispumpavanje slane vode, čime je održavana njena mala dubina. Takvi uvjeti pokazali su se idealnim i za ptice koje migriraju između Evrope i Afrike duž jednog od glavnih evropskih migracijskih koridora.

Solana danas predstavlja međunarodno priznato močvarno područje, a prema procjenama stručnjaka, na tom prostoru boravi više od jedan posto ukupne svjetske populacije najmanje sedam vrsta ptica.

- Nemamo vremena, jer svake godine tokom koje se ne radi i ne obnavlja ovo područje gubimo biološku raznolikost - kazala je Lika.

Za stanovnike Ulcinja solana je nekada bila i važan izvor prihoda te rijedak primjer uspješnog suživota industrije i prirode.

Pogon je preživio raspad Jugoslavije tokom devedesetih godina, ali je proizvodnja prestala nakon bankrota preduzeća koje je upravljalo lokalitetom, uz optužbe za loše upravljanje.

Bivši radnik solane Omer Hot prisjetio se vremena kada su skladišta bila ispunjena velikim količinama soli. Danas je od nekadašnjih "planina soli" ostala samo siva gomila, dok se skladišni objekt pretvorio u oronuli čelični kostur.

Uprkos interesovanju investitora za atraktivno zemljište na crnogorskoj obali, aktivisti su uspjeli izboriti zaštitu područja koje je više od četiri puta veće od Central Parka u New Yorku.

Ulcinjska solana je 2019. godine uvrštena na Ramsarsku listu močvarnih područja od međunarodnog značaja.



Aktivisti, međutim, upozoravaju da formalna zaštita nije donijela značajnije promjene na terenu. Bazeni za kristalizaciju soli danas su obrasli travom i trskom, što pokazuje koliko se područje promijenilo nakon prestanka rada pumpi.

Vlada Crne Gore i Općina Ulcinj početkom ove godine najavile su zajednički projekt vrijedan četiri miliona eura, čiji je cilj upravljanje područjem kao rezervatom prirode i ponovno pokretanje proizvodnje soli.

Obnova solane povezana je i s procesom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, budući da su pojedina ekološka mjerila za članstvo neposredno vezana za stanje tog područja.

Lokalni novinar Mustafa Canka, koji godinama prati situaciju u solani, upozorio je da su ranije procjene troškova obnove proizvodnje i očuvanja područja bile gotovo pet puta veće od trenutno planiranog iznosa.

- Donosioci odluka sada praktično znaju sve što se može znati o solani. Jedino je pitanje ko će platiti ponovno pokretanje proizvodnje - kazao je Canka.

Prema njegovim riječima, dugogodišnje odgađanje učinilo je moguću obnovu još sporijom, težom i skupljom, dok su radnici koji su poznavali način funkcioniranja solane u međuvremenu penzionisani ili preminuli.

- Moramo koristiti znanje ljudi koji su nekada radili ovdje i koji razumiju kako solana diše - poručio je.

Lika je upozorila da bi nestanak područja imao posljedice daleko izvan granica Crne Gore.

- Ukoliko ozbiljnije ne pristupimo obnovi ovoga područja, izgubit ćemo jedno od najvažnijih mjesta za ptice u Evropi - zaključila je.


(Vijesti.ba / FENA)