Orešković: Pozivanje na Herceg Bosnu i ratnu simboliku Hrvate u BiH neće učiniti ravnopravnijima

Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava izjavio je da Hrvatska ovim dokumentom šalje poruku kako neće, kako je rekao, pasivno posmatrati položaj Hrvata u BiH i njihovo političko predstavljanje.

Protiv rezolucije glasala je zastupnica Dalija Orešković iz stranke DOSiP, dok su suzdržani bili zastupnici SDSS-a i predstavnik bošnjačke nacionalne manjine Armin Hodžić.

Uz vladajuću većinu, podršku dokumentu dali su i nezavisni zastupnici Marija Selak Raspudić i Nino Raspudić, zastupnici Mosta te Ivica Baksa iz Nezavisne platforme Sjever.

Orešković je svoju odluku obrazložila objavom na društvenim mrežama, navodeći da zaštita političkih prava Hrvata u BiH ne bi trebala biti sporna, ali da sadržaj rezolucije, prema njenom mišljenju, šalje problematične političke poruke.

Ona je posebno kritikovala dijelove dokumenta u kojima se, kako navodi, spominju Hrvatska Republika Herceg-Bosna i ratne zasluge Hrvatskog vijeća obrane (HVO), tvrdeći da ti pojmovi kod dijela javnosti nose povezanost s ratnim periodom, presudama za ratne zločine i politikama koje su se doživljavale kao teritorijalne ambicije prema Bosni i Hercegovini.

„Takve reference neće ojačati položaj Hrvata u BiH, već mogu produbiti nepovjerenje i otežati dijalog“, navela je Orešković.

Dodala je da njen glas protiv rezolucije nije usmjeren protiv Hrvata u BiH, nego protiv, kako je rekla, politike koja kroz službene dokumente unosi ideološke poruke i historijske interpretacije Domovinskog pokreta.

Orešković je upozorila i da bi pozivanje na Herceg-Bosnu i ratnu simboliku moglo dodatno udaljiti Hrvate u BiH od dogovora s drugim narodima i građanima te države.

S druge strane, zagovornici rezolucije tvrde da je njen cilj jačanje političke ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini i skretanje pažnje na njihov položaj unutar institucija BiH.

Usvajanje dokumenta ponovo je otvorilo raspravu u Hrvatskoj o odnosu prema Bosni i Hercegovini, ulozi Zagreba u pitanjima koja se tiču Hrvata u BiH te načinu na koji se o ratnom naslijeđu govori u političkom prostoru.

(Vijesti.ba)