Adnan Džolota predstavio novi roman

- Najviše što čovjeka pokreće za bilo šta je potreba da nešto uradi, neki unutrašnji poriv da nešto napiše, da se izrazi. Jedan od glavnih motiva romana je rat, ali on nije ovdje prikazan direktno nego više kao retrospektivna slika sjećanja glavnog lika. Kroz glavni lik i njegov prolazak kroz roman ogleda se iskustvo čovjeka koji se ne uspijeva snaći u svijetu. On je profesor književnosti koji je bio u ratu, koji je bio ranjen, međutim ne može naći svoje mjesto u svijetu, ali uprkos tome on pokušava da se pozicionira negdje – rekao je Džolota.

Kazao je kako se kroz roman prožimaju klasične teme čovjeka, odnosa prema svijetu, odnosa društva i pojedinca, te odnos prema prošlosti, porodici, sjećanju.

- Istovremeno, otvaraju se i pitanja prijateljstva, potrage za srećom i vlastitom svrhom, jer svaki čovjek na neki način traga za sobom. Uostalom, svi veliki književnici, na ovaj ili onaj način, govore o istim temama – o čovjeku i njegovom mjestu u svijetu - dodao je autor.

O književnim vrijednostima romana "Ispod", njegovoj autofikcijskoj strukturi i temama koje obrađuje govorila je i dr. Lejla Žujo-Marić.

- Dosad smo imali priliku upoznati Adnana kao pjesnika, a sada ga upoznajemo kao proznog pisca. Rekla bih da je ovdje upravo akcenat na prozi u jednom širem smislu. Dakle, riječ je o jednom tekstu koji tematizira pisca koji je preživio kontekst rata u Mostaru i koji iz te perspektive u ovom vremenu nastoji da napiše roman. Očekivali bismo da je riječ o romanu u nastajanju, ali paradoksalno pa donekle i autoironično, riječ je o romanu u nestajanju, koji piše u biti taj Džolotin junak - rekla je Žujo-Marić.

Po njezinim riječima, riječ je o jednoj vrsti autofikcije, koja je sada popularna u bh književnosti.

- To znači da pisci pronalaze književnu građu za svoje pisanje u stvarnosti i nastoje je na određeni način nadograditi, analizirati i umjetnički oblikovati. Razlozi za to su duboko individualne, ali i kolektivne prirode, jer je riječ uglavnom o piscima koji su rođeni krajem 60-ih i sredinom 70-ih godina. To je generacija koja je na sasvim specifičan način doživjela posljednji rat u BiH. Rat je prekinuo njihov životni i stvaralački tok razvoja, a umjetnost i književnost postale su prostor u kojem nastoje razumjeti to iskustvo i dati mu smisao - pojasnila je Žujo-Marić.

O romanu je, uz autora i Žujo-Marić, govorio i mr. Azem Feriz.

Program "Mostarskog ljeta" nastavlja se večeras izložbom fotografija "Naša Hercegovina" autora Amira Volodera.


(Vijesti.ba)