Biserko: Masovne grobnice u BiH i na Kosovu svjedoče o razmjerama zločina

"Još uvijek postoji mnogo grobnica koje nisu otkrivene, a koje ukazuju na razmjere zločina koje je Srbija počinila na Kosovu, ali i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Stoga svako otkriće nove grobnice otvara pitanje odgovornosti Srbije, koja se nikada nije suočila s tim pitanjem uprkos činjenici da je Haški tribunal za bivšu Jugoslaviju osudio vojne i političke čelnike Srbije upravo zbog zločina na Kosovu", kazala je Biserko nakon što je prošle sedmice na sjeveru Kosova otkrivena masovna grobnica u kojoj su pronađeni posmrtni ostaci osoba za koje se vjeruje da pripadaju nestalim kosovskim Albancima tokom rata.

Kosovske vlasti uhapsile su u nedjelju u Zubinom Potoku osumnjičenog za ratne zločine, i to nakon istrage koja je trajala dvije godine i hapšenja dvojice osumnjičenih, a vršilac dužnosti premijera Kosova Albin Kurti tvrdi kako bi pronađeni posmrtni ostaci mogli pripadati grupi od 23 Albanca koji su nestali na tom području 1999. godine.

Biserko je istakla kako je u Srbiji široko prihvaćena teza da su Srbija i Srbi najveće žrtve, i to ne samo među političkim elitama, već i među kulturnim, vjerskim i drugim krugovima, te da svako ko svjedoči o odgovornosti Srbije prolazi kroz velike poteškoće.

"Takav je i slučaj osobe koju je uhapsila srbijanska sigurnosna služba, a riječ je o čovjeku koji je pokazao gdje se nalazi grobnica u Zubinom Potoku. Imamo slučaj u Bosni i Hercegovini kada je Srbin pokazao lokaciju masovne grobnice s 1.000 žrtava u Tomašici", kazala je Biserko za TV Klan Kosova.

Iako je rat na Kosovu, u kojem je poginulo više od 13.000 ljudi, završen prije gotovo tri decenije povlačenjem vojno-policijskih snaga Savezne Republike Jugoslavije, predvođenih predsjednikom Slobodanom Miloševićem, i dalje je neizvjesna sudbina više od 1.600 osoba, uglavnom kosovskih Albanaca, koji se vode kao nestali.

Policijske i vojne snage Savezne Republike Jugoslavije povukle su se s Kosova nakon zračnih udara u kojima je učestvovalo 19 članica NATO-a i potpisivanja međunarodnog sporazuma u Kumanovu početkom juna 1999. godine.

Na vrhuncu sukoba u ovom ratu registrovano je 862.979 albanskih izbjeglica protjeranih s tog područja, što je oko 43 posto ukupnog stanovništva Kosova.

(Vijesti.ba)