
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke valute prema šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je prošle sedmice 0,2 posto, na 99,60 bodova.
Pritom je kurs eura ojačao 0,3 posto, na 1,1560 dolara. No, američka valuta ojačala je prema japanskoj, za 0,1 posto, na 157,75 jena, prenosi Hina.
Intervencija SAD-a i Japana
Početkom sedmice američke i japanske finansijske vlasti intervenirale su na valutnom tržištu kako bi spustile kurs dolara s najviše nivoa u 40 godina, od gotovo 164 jena. Nakon te intervencije, kurs dolara pao je na najniži nivo u 13 sedmica, od 155,2 jena.
Američko ministarstvo finansija posljednji put je direktno interveniralo radi podrške japanskom jenu 2011. godine, u sklopu koordinirane akcije zemalja grupe G7 za stabilizaciju valute, nakon što su razorni zemljotres i cunami pogodili Japan.
No, uprkos porukama američkih vlasti da će učiniti sve kako bi spriječile jačanje dolara, kurs američke valute prema japanskoj nešto je porastao do kraja sedmice. Ipak, u petak se ponovo našao pod pritiskom zbog slabosti američkog tržišta rada.
Slabost tržišta rada promijenila očekivanja o Fedu
Tog je dana, naime, objavljeno da je u julu broj zaposlenih u SAD-u pao za 23.000, dok su analitičari očekivali rast. Osim toga, revidirani podaci pokazali su da je broj zaposlenih pao i u prethodna dva mjeseca.
Zbog toga su splasnula očekivanja da će američka centralna banka Fed već u septembru povećati kamatne stope kako bi suzbila inflaciju.
"Mislim da niko nije očekivao pad zaposlenosti u julu, kao ni oštru reviziju podataka iz juna. Čini mi se da su očekivanja o povećanju kamatnih stopa Feda pomjerena sa septembra na oktobar ili decembar", objašnjava Thierry Wizman, valutni strateg u kompaniji Macquarie Group.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja