
Dok građani i turisti ovakve cijene smatraju pretjeranim, iz građanske inicijative „Sveti Stefan“ tvrde da iza njih ne stoji samo želja za zaradom od iznajmljivanja plažnog mobilijara, već širi interes povezan s luksuznim nekretninama u neposrednoj blizini.
Prema njihovom mišljenju, visoke cijene služe kao svojevrsni mehanizam kojim se plaža drži praznijom i mirnijom, što dodatno povećava atraktivnost skupih apartmana.
„Kada se cijene ležaljki podignu na apsurdnih 240 eura, stvarni cilj zakupca uopće nije zarada od dnevnog izdavanja, već dugoročni marketing i zaštita resursa. Kada investitor prodaje skupe apartmane, ključni adut prodaje je „privatna“ ili „poluprivatna“ plaža. Visoka cijena ležaljki šalje poruku budućim kupcima da će plaža ispred njihove zgrade ostati prazna, mirna i rezervirana isključivo za njih“, navode iz inicijative.
Dodaju da bi znatno niža cijena, poput 50 eura za komplet, privukla mnogo više kupača i učinila plažu znatno prometnijom.
Kao dio istog koncepta vide i način rasporeda ležaljki.
„Kada se apartmani završe i dosele prvi bogati gosti, investitor mora garantovati slobodno mjesto u prvom redu do mora u svako doba dana. Zato su i postavljene cik-cak, da svaki set ima pristup moru“, tvrde iz „Svetog Stefana“.
U inicijativi smatraju da takva politika prvenstveno odgovara kupcima nekretnina koji traže luksuz, privatnost i svojevrsni statusni simbol, dok se istovremeno građanima i turistima otežava pristup plaži.
Upozoravaju da se javno dobro, odnosno morska obala, na ovaj način praktično privatizira ekonomskim mehanizmima.
Kritike su usmjerene i na sporazum koji se odnosi na područje Svetog Stefana. Iz inicijative tvrde da u pregovorima nisu dovoljno sagledane moguće posljedice.
„Sporazum je površan i, koliko se nama čini, pregovarači u Vladi nisu ni uzeli ovu „pravnu zamku“ u obzir, što automatski povlači pitanje kompetentnosti tih osoba da odlučuju o najvrjednijim, pa i najskupljim resursima Crne Gore“, poručili su iz inicijative „Sveti Stefan“, prenosi podgorički portal Adria.
Cijene na crnogorskom primorju tako ponovo otvaraju pitanje dostupnosti plaža, ali i granice između luksuznog turizma i ograničavanja pristupa javnom morskom dobru.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja