SAD će uplatiti 725 miliona dolara UN nakon upozorenja o finansijskom kolapsu

Iz Washingtona zasad nije stigao odgovor na pitanja o razlozima uplate. To dolazi od administracije koja je značajno smanjila finansiranje brojnih agencija UN-a i više puta kritikovala tu organizaciju, tvrdeći da ne ostvaruje svoj puni potencijal.

Novac, naveden u pismu State Departmenta Kongresu od 4. augusta, koje ranije nije bilo objavljeno, trebao bi biti prebačen prije očekivanog obraćanja američkog predsjednika Donalda Trumpa Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku narednog mjeseca.

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres ranije ove godine upozorio je da se organizacija suočava s „neposrednim finansijskim kolapsom“ zbog neizmirenih obaveza država članica. Zbog finansijske krize UN je već proveo značajna smanjenja budžeta.

Iznos od 725 miliona dolara predstavlja manje od 20 posto od više od četiri milijarde dolara koje je UN u maju naveo kao dug Sjedinjenih Američkih Država. Washington, međutim, tvrdi da je stvarni iznos duga znatno manji i da je dio obaveza već izmiren.

Eugene Chen, bivši zvaničnik UN-a, rekao je za Reuters da bi takav transfer omogućio organizaciji da određeni period isplaćuje plaće zaposlenima, ali vjerovatno ne bi bio dovoljan za pokrivanje svih troškova.

„To održava sistem još neko vrijeme“, kazao je Chen.

Dodao je da bi SAD, ukoliko ne izvrše dodatne uplate, u januaru mogle izgubiti pravo glasa u Generalnoj skupštini UN.

Prema članu 19 Povelje UN-a, država članica gubi pravo glasa u Generalnoj skupštini ako iznos njenih dugovanja premašuje iznos doprinosa koji je trebala uplatiti za prethodne dvije godine. Međutim, moguće je odobriti određene izuzetke.

Ronny Patz, stručnjak za finansiranje UN-a iz njemačkog instituta IDOS, ocijenio je da bi značajna uplata u ovom trenutku mogla spriječiti potrebu za hitnim smanjenjem potrošnje.

„Ako uplate veliki dio novca, UN i dalje ostaje bez rezervi, ali može izgurati godinu. Ako ne plate, UN bi zaista mogao imati ozbiljne probleme tokom posljednja dva ili tri mjeseca godine, kada je riječ o isplati plaća i održavanju osnovnog funkcionisanja“, rekao je Patz.

Sjedinjene Američke Države najveći su pojedinačni finansijer budžeta UN-a. Međutim, Trumpova administracija odbila je izvršavati obavezne uplate za redovni budžet i mirovne misije, dok je istovremeno značajno smanjila dobrovoljno finansiranje agencija UN-a koje imaju vlastite budžete.

Washington se također povukao iz desetina agencija UN-a i drugih međunarodnih organizacija.

UN je ove godine očekivao da će od svojih 193 članice naplatiti oko 90 posto obaveznih doprinosa za budžet, rekao je prošlog mjeseca kontrolor UN-a Chandramouli Ramanathan.

Prema dokumentu UN-a, do 18. augusta svoje obaveze u cijelosti izmirilo je oko 129 država članica. Na listi se nije nalazila ni Kina, drugi najveći finansijer UN nakon SAD.

State Department je u pismu od 4. augusta naveo da je za redovni budžet UN-a izdvojio ukupno 725 miliona dolara.

Američki State Department i američka diplomatska misija pri UN-u nisu odmah odgovorili na upite Reutersa poslane elektronskom poštom u petak.

UN je u maju saopćio da dug Washingtona veći od četiri milijarde dolara uključuje 2,04 milijarde dolara za redovni budžet, 2,2 milijarde dolara za aktuelne i ranije mirovne misije te 44 miliona dolara za tribunale UN-a.

Washington također nije prebacio oko 153,4 miliona dolara koje naziva „uskraćivanjem sredstava na osnovu politike“. U taj iznos uključeno je 10,6 miliona dolara namijenjenih Vijeću UN-a za ljudska prava, iz kojeg se Washington povukao prošle godine, optužujući ga za pristrasnost prema Izraelu, kao i sredstva namijenjena Agenciji UN-a za palestinske izbjeglice (UNRWA).

Osamdeset godina stara organizacija trenutno provodi sveobuhvatnu reformu i mjere smanjenja troškova pod nazivom „UN80“, usljed sve ozbiljnije finansijske krize.

UN je već smanjio svoj budžet za 2026. godinu za 9,2 posto, dok je više od 2.000 radnih mjesta premješteno iz skupih gradova poput Ženeve i New Yorka u jeftinije poslovne centre.

(Vijesti.ba)