Sve ćemo blokirati! S bolovanja idu na more! Poslodavac nikad neće oštetiti dobrog radnika

Razgovor smo dogovorili nakon našeg teksta u kojem smo kritički govorili o sajmovima zapošljavanja, ali i o ukupnoj politici zapošljavanja u Federaciji BiH, posebno o činjenici da još nisu usvojeni ključni zakoni, među kojima je i Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba.

Dok se na evidencijama u Federaciji BiH i dalje nalazi oko 246.000 nezaposlenih, poslodavci istovremeno tvrde ne mogu pronaći radnike. Je li ta politika doživjela krah?

“Najveći nonsens u ovoj državi su evidencije zapošljavanja. Niko nema tačnu evidenciju, već godinama unazad nismo razdvojili aktivne od pasivnih tražioca posla. Lični interesi određenih ljudi su blokirali usvajanje zakona. Koalicioni dogovori nisu poštovani, jedan od njih je Zakona o posredovanju u zapošljavanju. Dok ovaj zakon ne bude usvojen ja nijedan drugi neću podržati, niti će NIP. To je uslov”, kaže Delić za Vijesti.ba.

Otkriva i ko je blokirao usvajanja novog Zakoa o zdravstvenom osiguranju. Otvorili smo i pitanja javnog novca uloženog u programe zapošljavanja i projekte digitalizacije, uključujući platformu „Gledaj sebi posla“. Koliko je ljudi zaista zaposleno zahvaljujući tim programima? Pitali smo i zašto poslodavci moraju plaćati učešće na sajmovima zapošljavanja ako kroz doprinose već finansiraju sistem čija bi osnovna funkcija trebala biti povezivanje radnika i poslodavaca.

“Nisu svi poslodavci isti. Ne treba ih stavljati u isti koš. NIsam neko ko generalizuje tu priču. Mislim da je to nepravedno, svaki poslodavac ima ime i prezime. Ima i dobrih i loših primjera”, kaže Delić.

Delić priznaje da su inspekcije dekapacitirane.

“Poslali smo inicijativu Ministarstvu pravde. Ja ne mogu preuzeti odgovornost za tuđe nadležnosti”, kaže Delić govoreći o inicijativi koja je završila u ladicama ministra iz reda HDZ-a.

Dotakli smo se i kontrole bolovanja, mogućih zloupotreba, brzine postupaka provjere, ali i pitanja zašto poslodavci i dalje snose značajan dio tereta kratkotrajnih bolovanja uprkos doprinosima koje plaćaju.

“Niko od nas nema problem, niti spori pravo na bolovanje, naravno na opravdano. Ali, imamo veliki nivo zloupotrebe, primjera da rudi koji su na bolovanju idu na more. Tako se urušava jedan kompletan sistem. Problem je i onih koji otvaraju ta bolovanja, niko ne može otvoriti bolovanje ako neki doctor to nije potpisao. Tu je glavni problem”, kaže Delić.

Poseban dio razgovora posvetili smo novom Zakonu o radu. Delića smo suočili s kritikama poslodavaca koji smatraju da bi nova zakonska rješenja mogla dodatno povećati rigidnost tržišta rada i ograničiti fleksibilnost privatnih kompanija. Ako se pri izradi Zakona o radu uzimaju primjeri Austrije, Hrvatske i Slovenije, postavili smo pitanje koliko se ekonomija BiH, s manjim BDP-om, slabijom produktivnošću i drugačijom strukturom privrede, uopće može porediti s tim zemljama.

Gdje je granica između zaštite radničkih prava i prava poslodavca da upravlja vlastitom kompanijom?

Na pitanje hoće li privatnik dobrom radniku uskratiti ugovor na neodređeno, Delić kratko odgovara: “Nikad. Slažem se. I novi Zakonom nije ništa zakovano, to nije intencija tog alata”, kaže Delić.

 
(Vijesti.ba)