Trump primio Xija u Bijeloj kući

Bit će to drugi susret dvojice lidera dviju najvećih svjetskih ekonomija ove godine, ali prvi Xijev posjet Washingtonu u više od desetljeća.

Trump je Xija lično dočekao po dolasku u SAD. Riječ je o prvom slučaju u posljednjih 11 godina da je neki američki predsjednik stranog državnika dočekao u zračnoj bazi Andrews. Posljednji je to učinio predsjednik Barack Obama 2015. godine, kada je dočekao papu Franju, objavio je C-SPAN, koji prati predsjedničke aktivnosti.

U izjavi nakon dolaska koju je prenijela kineska novinska agencija Xinhua, Xi je izrazio nadu u stabilnije odnose sa SAD-om, poručivši da bi Peking i Washington trebali biti „partneri, a ne suparnici“, te da se „historijska logika mirnog suživota“ dvije zemlje nije promijenila.

Za Trumpa, koji pridaje veliku važnost ceremonijama i ličnim odnosima s moćnim svjetskim čelnicima, posjet je istovremeno pitanje nacionalnog prestiža i prilika za diplomatiju na najvišem nivou.

Američki predsjednik želi uzvratiti za raskošan doček koji mu je priređen u Kini u maju te impresionirati Xija ceremonijama koje će se održati na južnom travnjaku Bijele kuće, u Državnom katu i Ružičnjaku.

Xi je po dolasku u Bijelu kuću rekao da Peking i Washington dijele „historijsku odgovornost“ za napredak čovječanstva te da moraju „pojačati svoju komunikaciju“, dok je Trump rekao da im slijede razgovori o „vrućim temama“ – sigurnosti i umjetnoj inteligenciji, prenosi Hina.

Veliki iskoraci nisu na vidiku

Veliki diplomatski proboji zasad se ne očekuju.

Analitičari smatraju da bi konkretni rezultati mogli biti ograničeni na produženje trgovinskog primirja koje ističe u novembru te dogovor o razmatranju prijetnji povezanih s umjetnom inteligencijom.

Američki ministar finansija Scott Bessent rekao je u srijedu za Fox News, nakon razgovora s kineskim potpredsjednikom vlade He Lifengom, da su dvije strane dogovorile produženje sporazuma do 10. januara. Tim je sporazumom zaustavljen trgovinski rat u kojem su međusobne carine dosegnule više od 100 posto.

Trump je na društvenoj mreži Truth Social objavio da će dvojica čelnika razgovarati o „superinteligenciji“, kako naziva umjetnu inteligenciju, ali da ne očekuje veće promjene u politici.

„Superinteligencija bit će velika tema razgovora, ali želim da ostane upravo tamo gdje jeste. To je također kinesko stajalište“, napisao je Trump.

Prema osobama upoznatim s planovima, razgovori bi mogli rezultirati i dogovorima o smanjenju pojedinih carina, borbi protiv krijumčarenja droge te proširenju vojnih kontakata. Trump bi također mogao zatražiti oslobađanje Amerikanaca i drugih osoba pritvorenih u Kini.

Bivši zamjenik američkog državnog sekretara Kurt Campbell rekao je da je samit manje usmjeren na konkretne pregovore, a više na priliku da dvojica čelnika pokažu snagu.

„To je zapravo historijska reinkarnacija onoga što smo u antici često nazivali pojedinačnim dvobojem – dvojica vrlo moćnih ljudi, od kojih svaki predstavlja svoju civilizaciju, odmjeravaju snage“, rekao je Campbell.

Očuvanje stabilnih odnosa

Xi je trenutno u nešto snažnijem pregovaračkom položaju, budući da Kina bilježi rast izvoza, dok Peking istovremeno kontroliše opskrbu rijetkim zemnim mineralima, što mu daje važnu pregovaračku polugu u odnosima sa SAD-om.

Obojica čelnika imaju interes održati odnose stabilnima. Trump je suočen s nepopularnim ratom s Iranom, dok se Xi nosi s ekonomskim izazovima u vlastitoj zemlji.

No ispod površine ostaju brojna pitanja koja bi mogla ponovo rasplamsati napetosti, među kojima su Tajvan, kontrole izvoza i umjetna inteligencija.

Tajvan, demokratski uređeni otok na koji Kina polaže pravo, predstavlja najosjetljivije pitanje.

Američki saveznici u Aziji strahuju da bi Trump mogao biti spreman ublažiti američku podršku Tajvanu kako bi osigurao ekonomske ustupke od Kine.

Očekuje se da će Xi od Trumpa zatražiti obustavu američke prodaje oružja Tajvanu. To bi pitanje, prema izvorima upoznatim s razgovorima, mogao otvoriti i tokom njihovog planiranog posjeta američkom Nacionalnom arhivu u petak.

Kina zauzvrat nudi pomoć u pritisku na Iran, rekli su izvori Reutersu.

Nakon samita u maju Trump je rekao da je stavio na čekanje paket oružja za Tajvan vrijedan oko 14 milijardi dolara te ga nazvao „vrlo dobrim pregovaračkim adutom“.

Čelnici će vjerovatno razgovarati i o ratu u Iranu, no zasad je malo znakova da je Peking spreman izvršiti pritisak na svog saveznika kako bi prihvatio američke zahtjeve, uprkos poremećajima koje je sukob izazvao u opskrbi energentima i trgovini.

Mogući trgovinski dogovori

Trgovina je područje u kojem se očekuje više prostora za dogovor.

Trump traži trgovinske uspjehe uoči izbora za Kongres, a američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer rekao je ovog mjeseca da će dvije zemlje objaviti „neke dogovore o poljoprivredi i netarifnim preprekama“.

Greer je u ponedjeljak rekao da Kina napreduje u provedbi obaveze o kupovini 200 aviona Boeing, ali nije naznačio da su dodatne narudžbe uskoro izgledne.

Analitičari smatraju da bi umjetna inteligencija mogla biti područje saradnje, s obzirom na njene posljedice za nacionalnu sigurnost, ekonomsku konkurentnost i vojne sposobnosti.

Bessent je tokom vikenda s Heom Lifengom razgovarao o umjetnoj inteligenciji, a američki državni sekretar Marco Rubio rekao je da se tek razmatra mogućnost uspostave svojevrsne „vruće linije“, po uzoru na komunikacijski kanal koji su SAD i Sovjetski Savez imali tokom Hladnog rata, kako bi se spriječili opasni incidenti koji bi mogli pogoditi ekonomije i društva, pa čak i dovesti do sukoba među državama.

Analitičari, međutim, upozoravaju da će intenzivno američko-kinesko takmičenje u području umjetne inteligencije vjerovatno ograničiti prostor za bilo šta više od simboličnih dogovora.

Na spisku zvanica na državnoj večeri u četvrtak nalaze se čelnici velikih tehnoloških kompanija, među kojima su Appleov Tim Cook, Jeff Bezos iz Amazona, Sundar Pichai iz Alphabeta, Sam Altman iz OpenAI-ja, Elon Musk iz Tesle i Jensen Huang iz Nvidije.

Uprkos takvom sastavu zvanica, osobe upoznate s američkim planovima tvrde da Trump i dalje namjerava zadržati stroge kontrole izvoza američke tehnologije koje Kina želi ublažiti.


(Vijesti.ba)