Francuska kreće u veliki tehnološki zaokret: Milioni računara prelaze s Microsofta na Linux

Plan obuhvata osam ključnih oblasti: računare i operativne sisteme, alate za saradnju, antivirusne programe, umjetnu inteligenciju, baze podataka, virtualizaciju, cloud infrastrukturu i mrežnu opremu.

DINUM, institucija zadužena za koordinaciju digitalne politike francuske državne uprave, od kibernetičke sigurnosti do nabavke softvera, odlučila je vlastitu organizaciju koristiti kao testni primjer. Njeni zaposlenici među prvima su započeli prelazak s Windowsa na Linux.

Povod za promjenu

Jedan od događaja koji je dodatno pojačao zabrinutost evropskih vlada bio je slučaj vezan za Microsoft i Međunarodni krivični sud. Nakon odluke kompanije da, slijedeći izvršnu uredbu administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa iz februara 2025. godine, ukine pristup e-mail nalogu glavnom tužiocu MKS-a Karimu Khanu, on je svoje poslovanje prebacio na švicarski Proton Mail.

Ovaj slučaj je pitanje američkog CLOUD Acta, zakona koji američkim vlastima pod određenim okolnostima omogućava pristup podacima kompanija iz SAD-a bez obzira na to gdje su podaci fizički pohranjeni, učinio konkretnijim za evropske vlade.

Francuska je kao dio odgovora najavila migraciju oko 2,5 miliona radnih stanica sa Windowsa na Linux. Istovremeno planira prelazak s platformi poput Teamsa, Zooma i Webexa na domaće rješenje Visio, s ciljem da proces bude završen do 2027. godine.

Francuski ministar zadužen za javnu upravu David Amiel obrazložio je takvu politiku riječima:

„Ne možemo više prihvaćati da naši podaci, naša infrastruktura i naše strateške odluke ovise o rješenjima čija pravila, cijene i rizike ne kontroliramo.“

Evropski odgovor

Francuska inicijativa dio je šireg evropskog nastojanja da se smanji zavisnost od velikih američkih tehnoloških kompanija.

Evropska komisija je tokom proljeća predstavila paket mjera usmjerenih na tehnološku suverenost. U njemu su objedinjeni prijedlozi koji se odnose na cloud i umjetnu inteligenciju, novu generaciju evropske politike za čipove, kao i razvoj otvorenog softvera.

Povjerenica Evropske komisije za tehnološku suverenost, sigurnost i demokratiju Henna Virkkunen upozorila je da je tehnološka moć postala geopolitičko pitanje. Prema njenim riječima, razvoj evropskih tehnoloških kapaciteta više nije samo pitanje konkurentnosti, već i sigurnosti i demokratske otpornosti.

Komisija je u aprilu dodijelila i šestogodišnji okvirni ugovor vrijedan do 180 miliona eura evropskim pružateljima cloud usluga. Kompanije se procjenjuju prema sistemu takozvanih SEAL nivoa, pri čemu SEAL-0 označava rješenja bez stvarne suverenosti, dok najviši nivo, SEAL-4, predviđa potpuno evropski lanac opskrbe, od čipova do softvera.

Prema podacima francuskog udruženja IT direktora Cigrefa, američke kompanije i dalje ostvaruju oko 83 posto evropske potrošnje na cloud i softver, što predstavlja približno 264 milijarde eura. Istovremeno, Gartner procjenjuje da će globalna potrošnja na suvereni cloud tokom 2026. godine porasti za 35,6 posto i dostići oko 80 milijardi dolara.

Uštede kao dodatni motiv

Osim pitanja sigurnosti i kontrole nad podacima, francuske vlasti kao jedan od argumenata za migraciju navode i mogućnost smanjenja troškova.

Grad Toulouse je, nakon prelaska s Microsoft Officea na LibreOffice 2012. godine, u prve tri godine uštedio približno milion eura. Migracija je koštala oko 800.000 eura, dok je ranije za licence u istom periodu bilo potrebno izdvojiti oko 1,8 miliona eura.

Sličan primjer dolazi iz Italije. Tamošnje ministarstvo odbrane procjenjuje da bi prelazak na alternativna softverska rješenja mogao donijeti uštedu od oko 29 miliona eura za približno 150.000 računara.

Kao primjer se često navodi i njemačka pokrajina Schleswig-Holstein. Prema dostupnim procjenama, pokrajina bi tokom 2026. trebala uštedjeti više od 15 miliona eura na licencama, nakon jednokratnog ulaganja od oko devet miliona eura.

Ministar za digitalnu transformaciju Dirk Schrödter zavisnost od Microsofta uporedio je s evropskom zavisnošću od ruskog plina.

„Digitalna suverenost jednako je važna kao energetska suverenost“, poručio je Schrödter.

Francuska žandarmerija već ima vlastiti model

Francuska žandarmerija predstavlja najduži domaći primjer prelaska na alternativnu digitalnu infrastrukturu. Njene 103.164 radne stanice koriste GendBuntu, vlastitu distribuciju Linuxa uvedenu još 2008. godine.

Prema podacima koje navode francuske institucije, takav model donosi oko dva miliona eura godišnje uštede na softverskim licencama, dok je ukupni trošak vlasništva smanjen za približno 40 posto.

DINUM je upravo ovaj primjer u februaru 2026. godine predstavio kao model koji bi mogla slijediti i ostatak državne uprave.

Ipak, kritičari upozoravaju na razliku u vremenskom okviru. Žandarmeriji su za postepeno uvođenje novog sistema bile potrebne gotovo dvije decenije, dok se od ostalih državnih institucija sada očekuje da planove za smanjenje tehnološke ovisnosti pripreme već do jeseni 2026. godine.

To znači da će najveći izazov za Pariz biti kako iskustvo dugogodišnjeg projekta žandarmerije prilagoditi mnogo većem i složenijem sistemu državne uprave.

(Vijesti.ba)