Rusija planira atentate širom Evrope, otkrivene i moguće mete

Zbog toga kompanije koje proizvode oružje i vojnu opremu dodatno osiguravaju svoje najviše rukovodioce.

Dok su borbe u Ukrajini uglavnom u zastoju, a ruska ekonomija se suočava s poteškoćama, Kremlj je, prema navodima evropskih obavještajnih izvora, naredio širenje sabotaža i takozvanih hibridnih operacija širom Evrope.

Cilj je u narednim mjesecima oslabiti podršku Ukrajini, uključujući i smrtonosne napade.

Prema informacijama koje je Financial Times dobio od predstavnika pet evropskih obavještajnih službi, ubistva civilnih meta u Evropi, koja su ranije smatrana neprihvatljivim čak i unutar ruskih obavještajnih struktura, postaju sve značajniji dio ovih planova.

Na meti bi se mogli naći direktori i drugi visoki zaposlenici odbrambenih kompanija, ali i rukovodioci manjih firmi koje proizvode dronove i njihove komponente.

"Nivo prijetnje u Evropi je porastao. Prijetnja se odnosi na imovinu, ali i na ljude“, izjavio je jedan visoki evropski obavještajni zvaničnik.

Njemačka domaća obavještajna služba (BfV) znatno je intenzivirala kontakte s upravama i zaposlenicima njemačkih odbrambenih kompanija. Među preporukama je i angažovanje privatnih timova za neposrednu zaštitu, rekao je zvaničnik te službe.

Čelnik BfV-a Sinan Selen upozorio je u ponedjeljak pred njemačkim zastupnicima da Rusija namjerno planira nasilne aktivnosti protiv pojedinaca, koje provode državni akteri ili osobe pod državnom kontrolom.

"Uočavamo daljnji razvoj tih aktivnosti u pogledu ciljeva, metoda i uključenih aktera, uključujući korištenje struktura organiziranog kriminala“, rekao je Selen.

GRU mijenja metode djelovanja

Nekoliko rukovodilaca odbrambenih kompanija izjavilo je za Financial Times, uz uslov anonimnosti, da su tokom posljednjih šest mjeseci pojačali mjere lične zaštite na izričit savjet državnih sigurnosnih službi.

Drugi su naveli da dodatno osiguranje koriste samo kada putuju izvan svojih matičnih zemalja.

Prema obavještajnim izvorima, veliku ulogu u takvim operacijama ima GRU, ruska vojna obavještajna služba. Njeni pripadnici navodno sve češće sarađuju s grupama organiziranog kriminala i koriste prekogranične mreže agenata.

Izviđanje, logistiku, planiranje i izvršenje operacija raspoređuju među različite grupe i pojedince, umjesto da se oslanjaju na pojedinačne agente regrutirane putem interneta za novac.

U pojedinim slučajevima zavjere su već otkrivene i spriječene. U drugima je zabilježeno sumnjivo ponašanje, uključujući praćenje svakodnevnih navika i kretanja pojedinaca kod kuće i na radnom mjestu.

Sigurnosni zvaničnici upozoravaju da ruske operacije mogu ostvariti željeni učinak čak i ako do atentata ne dođe.

"Glavni je cilj iz ruske perspektive i dalje psihološki“, rekao je jedan obavještajni zvaničnik.

"Dovoljno je da se ljudi počnu osjećati kao da bi mogli biti mete i učinak je već postignut. Žele da pojedinci dvaput razmisle prije nego što počnu poslovati s Ukrajinom“, dodao je.

Jedan od zvaničnika ocijenio je da su pokušaji ruskih agenata u mnogim slučajevima i dalje amaterski i da im se moguće suprotstaviti. Ipak, takve aktivnosti stvaraju dodatne probleme jer sigurnosne službe moraju razmatrati mogućnost da gotovo svaka sumnjiva osoba predstavlja prijetnju.

U augustu su u Švedskoj uhapšena dvojica mladih ruskih turista nakon što su postavili šator u blizini imanja Micaela Johanssona, direktora kompanije Saab. Ubrzo su pušteni na slobodu.

Kompanije povećavaju mjere zaštite

Stručnjaci za sigurnost navode da dobijaju sve više upita od odbrambenih kompanija, ali i firmi iz sektora kritične infrastrukture i energetike, o načinima zaštite zaposlenika širom Evrope.

Claudine Fry, partnerica u londonskom uredu kompanije Control Risks, koja pruža usluge strateškog obavještavanja i sigurnosti, rekla je da su rizici od atentata „definitivno postali mnogo važnija tema“.

"Primjećujemo sve veći interes za razumijevanje toga koliko ozbiljno treba shvatiti prijetnju rukovodiocima i koje konkretne korake poduzeti za upravljanje tim rizikom“, kazala je.

Predstavnici industrije upozoravaju da bi troškovi pojačanog osiguranja ljudi i objekata mogli predstavljati veliki finansijski teret, posebno za novoosnovane kompanije. Jedan rukovodilac rekao je da je njegova firma nedavno premjestila proizvodni pogon u zapadnoj Evropi kako bi ga zaštitila od ruskih prijetnji.

Direktori najvećih evropskih proizvođača oružja nalaze se pod pojačanim mjerama zaštite od početka 2024. godine. Tada su američke i njemačke obavještajne službe otkrile navodnu rusku zavjeru usmjerenu protiv Armina Pappergera, direktora njemačke kompanije Rheinmetall.

Prema obavještajnim izvorima, ruski agenti planirali su atentat na istaknutu osobu, a Papperger je bio posebna meta zbog otvorene podrške naoružavanju Ukrajine u ratu protiv Rusije.

Papperger je izjavio da je trenutno pod neprekidnom, 24-satnom zaštitom koju zajednički osiguravaju privatni zaštitari i policija.

(Vijesti.ba)