Ovo nije nikako dobro, planeta se zagrijava brže nego što se očekivalo

Time bi 2026. godina postala druga u historiji mjerenja u kojoj je pređena ova granica, nakon rekordne 2024. godine.

Prema najnovijim podacima Copernicusa, 2026. će najvjerovatnije biti druga najtoplija godina otkako se vrše mjerenja. Postoji i oko 20 posto vjerovatnoće da će izjednačiti ili nadmašiti temperaturni rekord iz 2024. godine.

Očekuje se zagrijavanje između 1,56 i 1,61 stepen

Copernicus procjenjuje da će prosječna globalna temperatura tokom 2026. biti između 1,56 i 1,61 stepen viša u odnosu na predindustrijski period od 1850. do 1900. godine.

Prema njihovom statističkom modelu, vjerovatnoća da će ovogodišnja temperatura premašiti 1,5 stepeni veća je od 99 posto.

Posebno zabrinjava procjena da će i četverogodišnji prosjek za period od 2023. do 2026. biti viši od 1,5 stepeni u odnosu na predindustrijski nivo.

Ipak, jedna ili nekoliko godina s temperaturama iznad ove granice ne znače automatski da je dugoročni cilj Pariškog klimatskog sporazuma zvanično premašen.

Oktobar najtopliji otkako postoje mjerenja

Copernicus je objavio i da je oktobar 2026. bio najtopliji oktobar zabilježen na globalnom nivou.

Prosječna globalna temperatura iznosila je 15,35 stepeni Celzijusa, što je 1,75 stepeni više od prosjeka za predindustrijski period. U poređenju s periodom od 1991. do 2020. godine, oktobar je bio topliji za 0,90 stepeni.

Bio je to treći uzastopni mjesec u kojem je globalna temperatura premašila granicu od 1,5 stepeni u odnosu na predindustrijski period.

Rekordno visoka bila je i temperatura površine mora izvan polarnih područja. Prosječna temperatura mora u oktobru dostigla je 20,95 stepeni, što je najviša vrijednost zabilježena za taj mjesec.

Snažan El Niño dodatno podiže temperaturu

Pored dugoročnog zagrijavanja uzrokovanog ljudskim aktivnostima, ovogodišnjem rastu globalne temperature doprinosi i izuzetno snažan El Niño.

Riječ je o prirodnoj klimatskoj pojavi povezanoj sa zagrijavanjem površinskih voda u tropskom dijelu Tihog okeana, koja može privremeno dodatno povećati globalnu temperaturu.

"Oktobar je nastavio obrazac izuzetno visokih globalnih temperatura, uz rekordne vrijednosti temperature zraka i površine okeana. Izuzetno snažan El Niño donosi dodatnu toplotu klimi koja je već zagrijana ljudskim aktivnostima, a 2026. godina je na putu da postane druga kalendarska godina iznad granice od 1,5 stepeni", izjavila je Samantha Burgess iz Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze.

Posebno je istakla da bi i četverogodišnji prosjek mogao premašiti 1,5 stepeni, što pokazuje koliko dugo traje period izrazito visokih globalnih temperatura.

Šta znači prelazak granice od 1,5 stepeni?

Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015. godine države su se obavezale da će globalno zagrijavanje zadržati znatno ispod dva stepena u odnosu na predindustrijski nivo, uz nastojanje da se porast temperature ograniči na 1,5 stepeni.

Ova granica odnosi se na dugoročno globalno zagrijavanje, a ne na temperaturu tokom jedne godine. Zbog toga se njeno prekoračenje procjenjuje na osnovu višegodišnjih, odnosno dugoročnih prosjeka.

Ujedinjene nacije već su upozorile da će se svijet vrlo vjerovatno suočiti s privremenim prekoračenjem ovog cilja. Što zagrijavanje bude veće i duže traje, to će biti veći rizik od ekstremnih vremenskih pojava i nepovratnih promjena u klimatskom sistemu.

Prema podacima Copernicusa, temperature zabilježene u prvih deset mjeseci 2026. godine već su dovoljno visoke da je gotovo sigurno da će na godišnjem nivou biti premašena granica od 1,5 stepeni.

(Vijesti.ba)