Mirovni pregovori o Ukrajini počinju sutra, ali Putin ne želi Evropljane za stolom

Razgovori će trajati dva dana, 10. i 11. novembra, a glavne teme bit će sigurnosne garancije i mogućnosti okončanja rata. Riječ je o prvim takvim trilateralnim pregovorima od februara.

Evropska unija potvrdila je da će njeni predstavnici također doputovati u Abu Dhabi, zajedno s predstavnicima Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva. Međutim, Rusija se protivi njihovom učešću za glavnim pregovaračkim stolom, pa zasad nije jasno hoće li evropski zvaničnici direktno razgovarati s ruskom delegacijom.

Kremlj: Evropljani neće ući u prostoriju za pregovore

Savjetnik Kremlja za vanjsku politiku Jurij Ušakov izričito je odbacio mogućnost da se evropski predstavnici pridruže pregovorima Rusije, Ukrajine i SAD-a.

"Niko ih neće pozvati za pregovarački sto", poručio je Ušakov, dodajući da evropskim zvaničnicima neće biti dozvoljen ulazak u prostoriju u kojoj se vode pregovori, čak i ako doputuju u Abu Dhabi.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov danas je ponovio da Moskva ne predviđa evropsko učešće u ovoj fazi. Prema njegovim riječima, Amerikanci i Ukrajinci imaju vlastite kanale komunikacije s evropskim partnerima te vjerovatno uspostavljaju zaseban mehanizam koordinacije.

Ipak, Peskov je priznao da će Evropljani u nekoj kasnijoj fazi morati biti uključeni u pregovore jer se razgovara i o budućem sigurnosnom poretku cijelog kontinenta.

EU potvrdio dolazak svojih predstavnika

S druge strane, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen potvrdila je danas da će Evropska unija biti prisutna u Abu Dhabiju.

"EU će biti prisutan zajedno s našim partnerima“, poručila je nakon razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, prenosi Index.hr.

Prema pisanju Euronewsa, Evropska komisija i Evropsko vijeće šalju zajedničku delegaciju visokih zvaničnika. Predvodit će je Bjoern Seibert, šef kabineta Ursule von der Leyen, i Anna-Maria Boura, glavna savjetnica za vanjsku politiku predsjednika Evropskog vijeća Antónija Coste.

U Abu Dhabiju će biti i predstavnici Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva, a Kyiv Independent navodi da će učestvovati i predstavnici NATO-a.

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot još je jučer za Reuters potvrdio dolazak evropskih zvaničnika.

"Evropljani će biti dobro zastupljeni. Francuska će biti u Abu Dhabiju i učestvovati", rekao je Barrot.

Međutim, prisustvo evropskih predstavnika ne znači automatski da će sjediti za istim stolom s ruskim pregovaračima. Prema dosad dostupnim informacijama, mogli bi učestvovati u odvojenim konsultacijama s Amerikancima i Ukrajincima, dok mogućnost direktnog sastanka s ruskom delegacijom ostaje otvorena.

Ko će pregovarati?

Rusku delegaciju predvodit će Vladimir Medinski, bliski saradnik predsjednika Vladimira Putina i bivši ministar kulture, koji je učestvovao i u prethodnim mirovnim pregovorima.

U ruskoj delegaciji bit će i zamjenici ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov i Mihail Galuzin, načelnik vojne obavještajne službe Igor Kostjukov te visoki zvaničnici Glavnog štaba ruske vojske.

Ukrajinsku delegaciju predvodit će Rustem Umerov, šef vanjske obavještajne službe. U njoj su i šef kabineta ukrajinskog predsjednika Kirilo Budanov, njegov zamjenik Serhij Kislica, načelnik Glavnog štaba Andrij Hnatov te David Arahamija, predsjednik parlamentarnog kluba Zelenskijeve stranke Sluga naroda.

Sjedinjene Američke Države predstavljat će specijalni izaslanik Steve Witkoff i Jared Kushner, zet američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Glavni problem su teritorija i sigurnosne garancije

Uprkos nastavku pregovora, stavovi Moskve i Kijeva i dalje su izrazito udaljeni.

Putin zahtijeva da Ukrajina povuče svoje snage iz četiri regije koje je Rusija proglasila svojom teritorijom, iako ih nikada nije u potpunosti zauzela. Traži i da Ukrajina odustane od članstva u NATO-u te prihvati ograničenja veličine i sposobnosti svojih oružanih snaga.

Zelenski odbacuje mogućnost dobrovoljnog prepuštanja teritorija koje Rusija nije uspjela osvojiti, kao i ograničenja koja bi oslabila sposobnost Ukrajine da se odbrani od budućih napada.

Ukrajina traži trenutni prekid vatre kao prvi korak ka sveobuhvatnom mirovnom sporazumu, dok Moskva insistira na postizanju šireg dogovora prije obustave borbi.

Centralno pitanje pregovora bit će sigurnosne garancije koje bi trebale spriječiti novi rat.

Zelenski traži garancije zapadnih saveznika uporedive s članom 5. NATO-a, prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na sve. Ključno pitanje je šta bi SAD i evropske države konkretno poduzele u slučaju nove ruske invazije.

Rusija, s druge strane, zahtijeva sigurnosne garancije i za sebe te odbacuje mogućnost raspoređivanja evropskih vojnih snaga u Ukrajini nakon eventualnog mirovnog sporazuma.

Trump tvrdi da je dogovor blizu

Američki predsjednik Donald Trump posljednjih je dana izrazio optimizam da bi rat uskoro mogao završiti.

U intervjuu za emisiju „60 Minutes“ televizije CBS rekao je da su Moskva i Kijev veoma blizu dogovora te nagovijestio da bi Ukrajina nakon mirovnog sporazuma mogla imati drugačije granice.

Trump je također najavio mogućnost šireg sporazuma koji ne bi obuhvatao samo Ukrajinu nego i budući sigurnosni poredak Evrope.

Američki državni sekretar Marco Rubio pojasnio je da je ostvaren određeni napredak u razgovorima o poslijeratnim sigurnosnim garancijama, ali je naglasio da još ništa nije konačno dogovoreno.

Pregovori se nastavljaju dok traju žestoki napadi

Prethodni pregovori Rusije, Ukrajine i SAD-a u februaru nisu donijeli vidljiv napredak ka završetku rata. Novi krug održava se u trenutku kada se borbe nastavljaju duž približno 1.200 kilometara duge linije fronta.

Rusija je posljednjih sedmica pojačala napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, nastojeći dodatno otežati snabdijevanje električnom energijom uoči zime.

Određeni pomak ostvaren je prošlog mjeseca, kada je uz posredovanje američke prve dame Melanije Trump dogovoreno kratkotrajno lokalno primirje na području okupiranog grada Oleški na jugu Ukrajine. Ono je omogućilo evakuaciju dijela stanovništva i dostavljanje humanitarne pomoći.

Ipak, takav ograničeni dogovor nije doveo do šireg prekida vatre. Sutrašnji pregovori trebali bi pokazati postoji li prostor za približavanje stavova o pitanjima koja su dosad sprečavala postizanje mira.


(Vijesti.ba)