Kardiolog upozorava: Najveći faktor rizika za srce nije pušenje, a mnogi ga ne primjećuju

Upravo zbog toga mnogi nisu ni svjesni da imaju povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Bolesti srca i krvnih sudova i dalje su među vodećim uzrocima smrti u svijetu, a njihov nastanak najčešće je povezan s kombinacijom različitih faktora. Genetika, životna dob, način ishrane, fizička aktivnost, kvalitet sna i stres mogu imati značajnu ulogu u očuvanju ili narušavanju zdravlja srca.

Problem je u tome što se neki od najvažnijih faktora rizika ne mogu prepoznati na osnovu svakodnevnog osjećaja ili vidljivih simptoma. Osoba se može godinama osjećati dobro, dok se u organizmu postepeno razvijaju promjene koje povećavaju mogućnost ozbiljnih zdravstvenih komplikacija.

Ipak, postoje i ohrabrujući podaci. Prema procjenama Cleveland Clinic, čak 90 posto srčanih oboljenja moglo bi se spriječiti odgovarajućom ishranom i zdravim životnim navikama. Čak ni porodična historija srčanih bolesti ne znači da je njihov razvoj neizbježan.

Šta je najveća prijetnja zdravlju srca?

Kardiolog dr. Norman Lepor iz medicinskog centra Cedars-Sinai upozorava da je povišen nivo LDL holesterola jedan od najvažnijih faktora rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Kako je ranije objasnio u razgovoru za magazin Parade, pušenje je jedna od najštetnijih navika za srce, ali upravo povišeni LDL holesterol predstavlja posebno značajan faktor rizika.

Važno je razlikovati štetne navike od zdravstvenih faktora rizika. Pušenje je ponašanje koje direktno narušava zdravlje, dok je povišen holesterol stanje koje može povećati vjerovatnoću razvoja bolesti.

LDL holesterol često se naziva „lošim“ holesterolom jer njegove prekomjerne vrijednosti mogu dovesti do stvaranja masnih naslaga na unutrašnjim zidovima arterija. Taj proces, poznat kao ateroskleroza, postepeno sužava krvne sudove i otežava protok krvi.

Ukoliko dođe do ozbiljnog suženja ili začepljenja arterija, povećava se rizik od srčanog i moždanog udara.

Dodatni problem predstavlja činjenica da povišen holesterol najčešće ne izaziva prepoznatljive simptome. Zbog toga osoba može imati visok nivo LDL holesterola, a da toga uopće nije svjesna.

Jedini pouzdan način da se utvrde njegove vrijednosti jeste laboratorijska analiza krvi.

Pušenje i dalje predstavlja ozbiljnu opasnost

Iako je pažnju posebno usmjerio na holesterol, dr. Lepor upozorava da opasnost od duhana ne treba potcjenjivati.

Pušenje, ali i korištenje elektronskih cigareta, povezano je s povećanim rizikom od srčanog i moždanog udara, kao i bolesti perifernih krvnih sudova. U najtežim slučajevima posljedice mogu biti toliko ozbiljne da zahtijevaju čak i amputaciju ekstremiteta.

Redovna upotreba duhana može doprinijeti i oštećenju krvnih sudova te razvoju ateroskleroze, čime se dodatno povećava rizik od kardiovaskularnih komplikacija.

Zbog toga su prestanak pušenja i kontrola holesterola dva važna koraka u očuvanju zdravlja srca.

Kako smanjiti nivo LDL holesterola?

Dobra vijest je da se na vrijednosti holesterola može utjecati promjenama životnih navika, a u određenim slučajevima i odgovarajućom terapijom.

Dr. Lepor savjetuje izbjegavanje transmasnih kiselina, koje se često nalaze u pojedinim prženim i industrijski prerađenim namirnicama, kao i ograničavanje unosa zasićenih masti i prekomjernih količina natrija.

Umjesto toga, preporučuje namirnice bogate nezasićenim mastima, poput ribe, drugih morskih plodova, avokada i orašastih plodova.

Posebno ističe mediteranski način ishrane, koji se zasniva na namirnicama biljnog porijekla, zdravim izvorima masnoća i uravnoteženim obrocima.

Važnu ulogu ima i redovna fizička aktivnost, koja doprinosi očuvanju kardiovaskularnog zdravlja i kontroli nivoa masnoća u krvi.

Osobama koje već imaju povišen holesterol savjetuje se razgovor s ljekarom o mogućnostima liječenja. U zavisnosti od procjene ukupnog rizika, ljekar može preporučiti i terapiju lijekovima, poput statina.

Ukoliko je takva terapija već propisana, važno je uzimati lijekove redovno i u skladu s medicinskim uputama.

Dr. Lepor upozorava da ljudi ponekad zaboravljaju na terapiju jer ne osjećaju neposredne promjene nakon uzimanja lijekova, iako oni imaju važnu ulogu u održavanju LDL holesterola pod kontrolom.

Poruka stručnjaka je jasna: prestanak pušenja, redovne kontrole holesterola, uravnotežena ishrana i fizička aktivnost mogu značajno doprinijeti smanjenju rizika od bolesti srca i krvnih sudova.

(Vijesti.ba)