Svijet - U 77. godini

Preminuo italijanski novinar Toni Capuozzo: Iz opkoljenog Sarajeva pod pancirkom spasio bebu

Preminuo italijanski novinar Toni Capuozzo: Iz opkoljenog Sarajeva pod pancirkom spasio bebu

Italijanski novinar i dugogodišnji ratni reporter Toni Capuozzo preminuo je u četvrtak u 77. godini, nekoliko dana nakon što je javno saopćio da boluje od raka.

Capuozzo je važio za novinara stare škole, koji je najveći dio karijere proveo izvještavajući s ratnih područja širom svijeta. Više od tri decenije bio je jedno od prepoznatljivih lica informativnog programa italijanske medijske grupacije Mediaset, za koju je radio kao dopisnik i novinar emisija Tg5, Tg4 i Studio Aperto.

Rođen je 7. decembra 1948. godine u Palmanovi, u pokrajini Udine. Odrastao je u Furlaniji, a studij sociologije završio je u Trentu. Upravo tokom studentskih dana razvili su se njegova politička interesovanja i novinarski poziv.

Nakon angažmana u Italijanskoj komunističkoj partiji i pokretu Lotta Continua, profesionalnu novinarsku karijeru započeo je 1979. godine, pišući za novine tog pokreta i izvještavajući o političkim krizama u Južnoj Americi. Kasnije je radio za redakcije časopisa Reporter i Panorama.

Početkom devedesetih pridružio se Mediasetu, gdje je stekao širu televizijsku prepoznatljivost. Od 1992. godine izvještavao je iz nekih od najopasnijih svjetskih kriznih žarišta, među kojima su bili bivša Jugoslavija, Somalija, Afganistan i Bliski istok.

Posebno mjesto u njegovoj karijeri i životu zauzima Sarajevo, iz kojeg je izvještavao od prvih dana opsade. Tokom granatiranja grada spasio je osmomjesečnog dječaka Kemala, koji je ostao bez majke. Bebu je sakrio ispod svog pancira i iznio iz opkoljenog grada u Italiju.

Kemal je tamo dobio medicinsku pomoć i protezu, a narednih pet godina živio je s porodicom Capuozzo. Nakon završetka rata vraćen je ocu i rodbini u Sarajevo. Novinar je kasnije u šali govorio da je "otac dvoje i po djece", misleći upravo na posebnu vezu koju je izgradio s dječakom.

Njihov odnos nije završio Kemalovim povratkom u Bosnu i Hercegovinu. Kada se dječak 2017. godine razbolio, Capuozzo je putem društvenih mreža pokrenuo apel za pomoć. Zahvaljujući toj inicijativi, tadašnja italijanska ministrica zdravstva Beatrice Lorenzin odobrila je njegov dolazak u Italiju na liječenje.

Capuozzo je iz Sarajeva izvještavao i 5. februara 1994. godine, kada je počinjen masakr na pijaci Markale. Prema pisanju italijanskog lista Il Fatto Quotidiano, upravo je tada jedini put u svojoj karijeri zaplakao dok je telefonom diktirao tekst kolegama u redakciji.

Tri decenije nakon početka opsade vratio se u Sarajevo i snimio dokumentarni film "1992-2022: Ritorno all'inferno" (Povratak u pakao). Posebnu simboliku imalo je to što ga je pratio snimatelj Igor Vučić, isti saradnik s kojim je bilježio strahote opkoljenog grada tokom rata.

Tokom karijere Capuozzo je prošao i kroz izuzetno opasne situacije. Godine 2004, za vrijeme rata u Iraku, njega i ekipu emisije Tg5 kod Nedžefa su oteli pripadnici Mahdijeve milicije. Do 2013. godine obavljao je funkciju zamjenika direktora Tg5, a od 2000. do 2017. godine uređivao je i vodio dugogodišnju sedmičnu emisiju Terra!, koja se emitovala na kanalima Canale 5 i Rete4.

Posljednjih godina radio je na brojnim televizijskim specijalima posvećenim savremenoj historiji i značajnim ličnostima. Među njima su bili dokumentarni projekat o stogodišnjici Italijanske komunističke partije „Il sogno di una cosa“ iz 2021. godine, kao i film o tri decenije od početka rata u Bosni i Hercegovini. Pratio je i događaje nakon smrti Silvija Berlusconija, a u aprilu 2025. pripremio je specijal posvećen smrti pape Franje.

U ljeto 2026. godine vodio je i serijal Giganti - I protagonisti na televiziji Rete4, posvećen papi Ivanu Pavlu II, britanskoj kraljici Elizabeti II, Johnu F. Kennedyju i Leonardu da Vinciju.

Osim televizijskog novinarstva, Capuozzo se bavio pisanjem i pozorištem. Godine 2009. s Maurom Coronom pokrenuo je pozorišnu predstavu „Tre uomini di parola“, a prihod od projekta bio je namijenjen izgradnji ustanove za smještaj pacijenata s opekotinama u Heratu, u Afganistanu.

U svojim knjigama i televizijskim prilozima nastojao je prenijeti strahote ratova, ali i ljudske sudbine koje su se krile iza velikih historijskih događaja. Uprkos međunarodnoj karijeri, ostao je snažno vezan za rodnu Furlaniju.

Nakon vijesti o njegovoj smrti, na društvenim mrežama počele su pristizati brojne poruke saučešća prijatelja, kolega i gledalaca. Od njega se oprostio i Enrico Mentana, bivši direktor Tg5 i novinar televizije TgLa7, riječima: "Zbogom, Toni – prijatelju zauvijek."


(Vijesti.ba)

Chat čitatelja

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjeren sadržaj bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u chatu nisu stavovi redakcije portala Vijesti.ba.

Izdvajamo