Evropa sve više razmišlja o zajedničkoj vojsci: Velika podrška ideji

Prema izvještaju "GLOBSEC Trends 2026", koji je objavio istraživački centar za sigurnosna pitanja GLOBSEC, podrška uspostavljanju evropske vojske izražena je u svim obuhvaćenim članicama EU.

Najveća podrška zabilježena je u Rumuniji, gdje ovu ideju podržava 82 posto ispitanika, zatim u Litvaniji sa 78 posto i Francuskoj sa 75 posto.

Čak i u zemljama koje su tradicionalno suzdržane prema dubljoj evropskoj odbrambenoj integraciji, većina građana podržava takvu inicijativu. Tako se za formiranje vojske EU izjasnilo 70 posto ispitanika u Poljskoj i Bugarskoj te 69 posto u Njemačkoj.

Rezultati istraživanja objavljeni su u trenutku kada evropske vlade raspravljaju o načinima jačanja vlastitih vojnih kapaciteta, u okolnostima nastavka ruske agresije na Ukrajinu i sve veće neizvjesnosti u pogledu američke posvećenosti evropskoj sigurnosti.

GLOBSEC je istraživanjem obuhvatio ispitanike iz 14 zemalja transatlantskog prostora, uključujući 11 država članica Evropske unije, Ukrajinu, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države.

Ipak, snažna podrška razvoju evropskih vojnih kapaciteta ne znači i protivljenje NATO-u. Čak 77 posto ispitanika u obuhvaćenim članicama NATO-a izjavilo je da bi na referendumu glasalo za ostanak u Alijansi, dok 78 posto ispitanika iz država EU podržava razvoj vlastitih odbrambenih kapaciteta Unije, paralelno s NATO-om.

Istraživanje je pokazalo i značajnu podršku ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka. Među ispitanicima iz zemalja koje trenutno nemaju obavezno služenje vojnog roka, 64 posto podržava njegovo ponovno uvođenje. Najveća podrška toj mjeri zabilježena je u Češkoj, Francuskoj, Njemačkoj i Slovačkoj.

Njemačka se izdvaja po stavovima prema SAD-u i ratu u Ukrajini

Rezultati istraživanja ukazuju i na sve izraženije razlike u percepciji Sjedinjenih Američkih Država kao sigurnosnog partnera.

Više od trećine ispitanika u obuhvaćenim evropskim zemljama smatra SAD sigurnosnom prijetnjom. Takav stav dijeli približno polovina ispitanika u Njemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji, dok je u zemljama centralne i istočne Evrope taj udio oko jedne trećine.

Njemačka je jedina među obuhvaćenim zemljama u kojoj većina ispitanika smatra Sjedinjene Američke Države sigurnosnom prijetnjom.

Ta zemlja izdvaja se i po stavovima o ruskoj invaziji na Ukrajinu. Čak 40 posto njemačkih ispitanika saglasno je s tvrdnjom da je odnos Ukrajine prema stanovništvu koje govori ruski jezik opravdavao rusku invaziju, dok 39 posto smatra da je Zapad isprovocirao rat.

Istovremeno, podrška Ukrajini među njemačkim ispitanicima pokazuje određenu suzdržanost. Tek nešto više od polovine smatra da je ukrajinska borba važna za sigurnost Njemačke, dok bi gotovo šest od deset ispitanika prihvatilo ukrajinske teritorijalne ustupke u zamjenu za mir.

(Vijesti.ba / FENA)