
Glasanje bi se, prema najavama, održalo tek nakon što nova vlada, izabrana prošlog mjeseca, provede reforme s ciljem jačanja pravosuđa, obnove vladavine prava i unapređenja medijskih sloboda.
„Morat ćemo održati referendum. Morat ćemo pitati narod“, rekla je u Briselu Ana Dimitrijević, buduća zastupnica Studentske liste. Ona je, zajedno s ostalim čelnicima nove vodeće stranke, proteklih sedmica održala niz sastanaka sa zvaničnicima EU i potvrdila da je Brisel obaviješten o toj mogućnosti. „To smo više puta naglasili na sastancima koje smo održali“, izjavila je.
Građanski pokret Studentska lista na izborima 25. oktobra pobijedio je vladajući SNS Aleksandra Vučića, koji je kao predsjednik vodio državu od 2017. godine. Novi saziv parlamenta, u kojem Studentska lista ima većinu, prvi put se sastaje sutra.
Srbija je zahtjev za članstvo podnijela 2009. godine, a status kandidata dobila je 2012. godine. Tokom Vučićevog mandata pristupni pregovori praktično su zamrznuti jer je Brisel izražavao sve veće nezadovoljstvo zbog urušavanja demokratije i napada na medijske slobode.
Neizvjesnost u vezi s evropskim putem
Iako Studentska lista u svom vanjskopolitičkom programu nije spominjala članstvo u EU, jedan od njenih predstavnika, Aleksandar Baucal, nada se da bi nova koalicija ipak mogla zauzeti proevropski smjer. Baucala, profesora psihologije, kao i profesoricu engleskog jezika Anu Dimitrijević, studenti su izabrali da predstavljaju njihov pokret, koji se sada transformiše iz protestne inicijative u vladajuću većinu.
Baucal smatra da će se referendum „vjerovatno održati u ovom mandatu“, dok Dimitrijević nije željela nagađati o datumu. „Dvije, tri godine – ne znam“, rekla je. Dodala je da se Srbija svakako još ne može priključiti Uniji zbog velikog broja zakonskih reformi neophodnih za usklađivanje s evropskim pravom.
„Sada postoji zamah. Bilo bi dobro iskoristiti tu priliku“, kaže Baucal. On je lično proevropski orijentisan i nada se da će Srbija glasati za pristupanje, ali ističe da pokret još nije odlučio hoće li zvanično preporučiti članstvo. „Ne znam jer o tome nismo razgovarali. Trenutno nas ujedinjuje želja za normalnom državom i društvom“, objasnio je.
Dimitrijević, s druge strane, smatra da bi reforme mogle „usputno“ približiti Srbiju EU. „Sva glavna načela studentskog programa zapravo su temelji EU. To želimo u svojoj zemlji bez obzira na to jesmo li na putu prema EU ili nismo“, poručila je.
Pad podrške i ključne prepreke
Podrška članstvu u EU u Srbiji pala je sa 72 posto početkom 2000-ih na 43 posto u 2023. godini, a Dimitrijević tvrdi da dio odgovornosti snosi i Brisel. „Mnogi naši birači su ljudi koji su bili proevropski orijentisani, a onda su postali skeptični“, rekla je. Smatra da su evropski čelnici bili previše popustljivi prema Vučiću. „Znamo da su morali razgovarati s vladom, ali nisu bili dovoljno strogi. Ljudi su vidjeli te aplauze i rukovanja s gospodinom Vučićem.“
Ipak, i s novom vladom, Srbiju na putu prema EU očekuje nekoliko izazova. Studentska lista obećala je da neće uvoditi sankcije Rusiji, što je jedna od glavnih tačaka neslaganja s Briselom, koji od zemalja kandidatkinja očekuje usklađivanje s vanjskom politikom Unije. Baucal priznaje da je to problem zbog ovisnosti Srbije o ruskom plinu, ali najavljuje da će nova vlada s Evropskom komisijom pokušati dogovoriti plan postepenog usklađivanja.
Odnosi s Kosovom predstavljaju još jedan izazov. Dimitrijević je kritikovala Vučića zbog prevelikih ustupaka Prištini i u više navrata Kosovo nazvala „našom suverenom teritorijom“. Uprkos podijeljenosti pokreta u vezi s članstvom u EU, Baucal kaže da bi prihvatio rezultat referenduma, čak i ako birači odbiju pristupanje.
„Ako ostanem u manjini, poštovat ću to. Ipak ću imati koristi jer ću živjeti u normalnoj državi“, zaključio je.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja