9°C
Mostar 14°C
Tuzla 12°C
Banja Luka 9°C
Bihać 3°C

23.02.2024 / 10:02 Intervjui - Intervju za Vijesti.ba

Hasanović: Spreman set fiskalnih zakona, najveća reforma do sada

Hasanović: Spreman set fiskalnih zakona, najveća reforma do sada
Zamjenik ministra finansija i trezora BiH Muhamed Hasanović
Novi set fiskalnih zakona za Federaciju Bosne i Hercegovine će uskoro biti predstavljeni javnosti, a koji će značiti ozbiljnu fiskalnu reformu, možda i najveću do sada ...

Zamjenik ministra finansija i trezora BiH Muhamed Hasanović govorio je za Vijesti.ba o trenutnoj ekonomskoj situaciji u BiH, pitanju i nephodnosti usvajanja novog seta fiskalnih zakona, pitanju sukcesije …

Razgovarao: Tarik Kučević

Gospodine Hasanoviću, koja je vaša procjena trenutne ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini, s obzirom na izazove s kojima se zemlja suočava?

Hasanović: Trenutna ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini je izazovna, posebno zbog dugotrajnih političkih, institucionalnih i ekonomskih problema. Zemlja se suočava s niskim ekonomskim rastom, velikom stopom nezaposlenosti, korupcijom, nedostatkom stranih investicija i slabom fiskalnom disciplinom. Ključni izazovi uključuju potrebu za strukturalnim reformama, jačanje poslovnog okruženja, povećanje efikasnosti javnog sektora i poboljšanje transparentnosti u upravljanju javnim finansijama.

Rast GDP-a BiH u 2023. godini je iznosio 1,6%, što ne predstavlja veliki rast, ali ako uporedimo našu ekonomiju sa ekonomijama mnogo jačih i stabilnijih zemalja u Europi, možemo biti zadovoljni, s obzirom da smo zabilježili rast i da nismo ušli u stanje recesije, za razliku od npr. Njemačke koja bilježi period recesije. Također, bitno je naglasiti da smo u 2023. godini zabilježili rast izvoza za 2,7%, dok je rast investicija bio 6,9%. Bitno je istaći da je u 2023. godini za 4,3% manje nezaposlenih, a da je prosječna neto plata porasla za 15,3%. Projekcije su da će inflacija u 2024. godini iznositi 2%, što znači da će doći do usporavanja u odnosu na 2023. godinu. Mi se već neko vrijeme borimo sa inflatornom krizom i mislim da smo prošli vrhunac toga svega. Borba sa inflacijom i mehanizmi koji se koriste su isključivo za usporavanje inflacije, koji nemaju kontra efekat na rast GDP-a. Nama kao državi treba rast GDP-a od 5-6% godišnje kako bi uhvatili priključak za razvijenim zemljama.

Kakve su vaše smjernice i planovi za jačanje fiskalne politike i efikasnije upravljanje javnim finansijama u zemlji?

Hasanović: Nešto što bih ja predložio je jačanje fiskalne politike kroz implementaciju mjera za smanjenje javnog duga, povećanje transparentnosti u trošenju javnih sredstava i poboljšanje efikasnosti poreznog sistema. Smatram da treba unaprijediti transparentnost u upravljanju javnim finansijama kroz redovno objavljivanje informacija o budžetu, javnom dugu i trošenju javnih sredstava. Želim ukazati na implementaciju mjera za smanjenje budžetskog deficita i javnog duga, kako bi se osigurala dugoročna fiskalna održivost, te smatram da fokus treba biti na racionalizaciji javne potrošnje kroz evaluaciju i optimizaciju troškova u javnom sektoru, a sve u cilju efikasnijeg korištenja javnih sredstava. Jako važan faktor je modernizacija poreske administracije i jačanje nadzora nad neplaćanjem poreza, što bi dovelo do poboljšanja naplate poreza. Bitno je da stvaramo i povoljno poslovno okruženje koje će privući brojne domaće i strane investitore, što će doprinijeti rastu ekonomije i povećanju fiskalnih prihoda. Cilj treba biti osnaživanje fiskalne politike i efikasno upravljanje javnim finansijama, kako bi se osigurala stabilnost i održivi ekonomski razvoj u Bosni i Hercegovini.

Kakav je vaš stav o potrebi strukturalnih reformi u ekonomiji BiH, posebno u pogledu unapređenja poslovnog okruženja i privlačenja investicija?

Hasanović: Moja snažna uvjerenja o potrebi strukturalnih reformi u ekonomiji Bosne i Hercegovine naglašavaju ključnu ulogu unapređenja poslovnog okruženja i privlačenja investicija za održivi ekonomski razvoj zemlje. Nevjerovatno je koliko smo propustili mogućnosti da budemo jedna od najatraktivnijih država za investiranje, što bi se pozitivno odrazilo na ekonomsko stanje Bosne i Hercegovine. Investicije trebaju da nam budu jedan od prioriteta za razvoj naše države. Zbog toga moramo jasno definisati ključne tačke sa timom ljudi koji bi se bavili samo investicijama u BiH. Ključni elementi u tom procesu uključuju olakšavanje administrativnih procedura, poboljšanje pravne sigurnosti, razvoj infrastrukture, edukacija i stručna obuka, podsticanje inovacija i preduzetništva. Potrebno je pojednostaviti i ubrzati procese registracije poslovanja, dobijanje dozvola i rješavanja administrativnih prepreka kako bi se podstakle inovacije i razvoj poslovanja. Jačanje vladavine prava i osiguranje stabilnog pravnog okvira ključno je za stvaranje povoljnog okruženja za poslovanje i investicije. Investiranje u modernizaciju infrastrukture, posebno u sektorima poput transporta, energetike i telekomunikacija, ključno je za poboljšanje poslovnog okruženja i povećanje konkurentnosti privrede. Razvoj ljudskih resursa kroz edukaciju, obuku i osposobljavanje radne snage ključan je faktor za stvaranje kvalifikovane radne snage koja može podržati napredak u različitim sektorima privrede. Podrška inovativnim i preduzetničkim inicijativama kroz različite programe podrške i olakšavanje pristupa finansiranju može doprinijeti razvoju novih poslovnih ideja i povećanju konkurentnosti ekonomije. Kroz ove strukturalne reforme vjerujem da Bosna i Hercegovina može stvoriti povoljno poslovno okruženje koje će privući domaće i strane investicije te podržati održivi ekonomski rast.

Da li BiH može i dalje na ovaj način 'kvalitetno' funkcionirati kada znamo da je na privremenom finansiranju jer budžet BiH nije usvojen?

Hasanović: Privremeno finansiranje može održati kratkoročno osnovno funkcionisanje države, ali nije održivo dugoročno i može ograničiti sposobnost države da pruži ključne javne usluge, podrži ekonomski razvoj i ostvari druge ciljeve. Na taj način, privremeno finansiranje može negativno utjecati na efikasnost i kvalitet funkcionisanja države. Nedostatak usvojenog budžeta otežava planiranje i implementaciju dugoročnih strategija i politika, te može dovesti do neizvijesnosti za javne institucije, privatni sektor i građane. Također, može otežati upravljanje javnim finansijama, što može dovesti do manjka transparentnosti i odgovornosti. Zato je važno da se postigne politički dogovor i usvoji budžet kako bi se osigurala stabilnost i funkcionalnost države, te kako bi država mogla kvalitetnije funkcionisati. Hipotetički, može se dogoditi da cijelu 2024. godinu budemo u privremenom finansiranju, kao što se to dogodilo 2021. godine.

Bitno je naglasiti da nacrt budžeta za 2024. godinu još uvijek nije bio razmatran na sjednici Vijeća ministara BiH, te je, kao što Vam je poznato, dogovoreno povećanje u odnosu na 2023.godinu u iznosu od 40 miliona KM za institucije BiH u 2024. godini.

Često se u medijima spominje neravnomjerna raspodjela novca bez obzira koja administrativna jedinca prikupi novca. Da li postoje naznake da će u narednom periodu doći do suštinskog rješenja za ovo pitanje? Tu je svakako i pitanje raspodjele putarina na autocestama i njihovo prikupljanje..

Hasanović: Pitanje neravnomjerne raspodjele novca između administrativih jedinica u Bosni i Hercegovini je složeno i dugoročno, ali se svakako ovo pitanje može uputiti kroz različite inicijative i političke procese u cilju pronalaska najboljeg rješenja. Neki od koraka koji bi se mogli poduzeti su reforma poreskog sistema, unapređenje finansijske decentralizacije, revizija postojećih mehanizama raspodjele sredstava, kao i jačanje regionalne saradnje između administrativnih jedinica. Važno je razmatranje promjena u poreskom sistemu koje bi omogućile pravedniju raspodjelu prihoda između različitih nivoa vlasti. Povećanje nadležnosti lokalnih vlasti u prikupljanju i upravljanju prihodima bi moglo doprinijeti ravnomjernoj raspodjeli novca. Analiziranje i ažuriranje postojećih mehanizama raspodjele sredstava s ciljem osiguranja veće pravednosti i transparentnosti, kao i promovisanje regionalne saradnje i dijaloga između administrativnih jedinica radi pronalaženja zajedničkih rješenja i unapređenja raspodjele prihoda. Što se tiče raspodjele putarina na autocestama, ovo je također važno pitanje koje zahtijeva pažljivo razmatranje i dogovor između relevantnih vlasti na državnom i entitetskom nivou. Mogući koraci u ovom smjeru uključuju reviziju postojećih aranžmana raspodjele prihoda od putarina kako bi se osigurala pravednija raspodjela prihoda i podržalo održavanje i razvoj autocesta širom BiH. Način prikupljanja i raspodjela ove vrste taksi, gdje FBiH prikupi 86%, RS 14%, a Brčko Distrikt 0,09%. Raspored je takav da se 10% sredstava čuva kao rezerva za poravnanje, a ostatak se dijeli prema koeficijentima, 59% FBiH, 39% RS i 2% Brčko Distrikt. Ako pretvorimo procente u apsolutne iznose vezane za akcize na gorivo, dio namjenjen za cestogradnju (putarina), od ukupno prikupljenih cca. 650 milion KM godišnje, cca. 560 miliona KM se prikupi u FBiH, a kroz raspodjelu se vrati samo cca. 345 miliona KM, što ukazuje da je disbalans u iznosu od najmanje 135 miliona KM. Smatram da je rješenje pravedni dogovor između članova Upravnog odbora UIO BiH, kako bi sredstva na najpravedniji i najtransparentniji način bila podijeljena.

Šta je sa pitanjem sukcesije, tj. imovine bivše SFRJ. Brojna pitanja vlasništva nad imovinom na prostoru bivše Jugoslavije ostala su neriješena. Šta resorno ministarstvo čini po ovom pitanju zarad imovine građana BiH?

Hasanović: Pitanje sukcesije, odnosno imovine bivše SFRJ, predstavlja kompleksan i dugotrajan proces koji obuhvata različite aspekte, uključujući imovinu, obaveze i prava nastala nakon raspada Jugoslavije. Ministarstvo finansija i trezora BiH kao resorno ministarstvo vodi aktivnosti u skladu sa međunarodnim sporazumima i nacionalnim zakonodavstvom, kako bi zaštitilo interese građana Bosne i Hercegovine. Ministarstvo prati međunarodne pregovore i dogovore vezane za pitanje sukcesija kako bi osiguralo da interesi Bosne i Hercegovine budu zaštičeni. Sarađujemo sa drugim relevantnim instituacijama u Bosni i Hercegovini, kako bi zajednički radili na rješavanju pitanja sukcesije i zaštiti interese građana, te im pružili podršku u zaštiti njihovih prava u vezi sa imovinom koja potiče iz vremena bivše SFRJ.

Aneksom A je precizirana raspodjela pokretne i nepokretne imovine bivše SFRJ ili njenih organa i institucija. Primijenjen je princip da nepokretna imovina koja se nalazi na teritoriji države nasljednice pripada toj državi. Aneksom A regulisana je i raspodjela pokretne imovine biše SFRJ, a tu je posebno interesantna pokretna vojna imovina bivše SFRJ. Do sada se nije osnovala zajednička radna komisija za Aneks A, jer se nije postigla saglasnost s predstavnicima svih država nasljednica čak ni nakon 20 godina od potpisivanja Sporazuma.

Aneksom B uređena je raspodjela diplomatsko konzularne imovine bivše SFRJ. Po pitanju Aneksa B imamo napredak u pregovorima, ali još uvijek imamo i pojedine izazove o kojima će se raspravljati u skorijoj budućnosti.

Kao šef Pregovaračkog tima za provedbu Sporazuma o pitanjima sukcesije pokrenuo sam razgovore sa državama nasljednicima bivše SFRJ, a neki od njih nisu održani više od 20 godina. Obavio sam sastanak sa ministrom finansija Libije u Marakešu, u sklopu Godišnjih sastanaka Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, na kojem sam zatražio dostavljanje validne dokumentacije kao osnov za potraživanje duga od BiH po pitanju Aneksa C. Određeni dio dokumentacije smo već dobili, ali smo zatražili i dodatnu dokumentaciju. Sa predstavnicima ambasade Republike Češke u BiH sam također zatražio dostavljanje validne dokumentacije na osnovu koje se potražuje dugovanje, a nakon čega je dogovoren i sastanak u Pragu sa predstavnicima Vlade Republike Češke u martu 2024. godine. Bilateralne konsultacije za pitanja sukcesija sam imao u Sjevernoj Makedoniji i Sloveniji, te će se pregovori nastaviti i u budućnosti.

Bosna i Hercegovina ima interes da zajedno sa Slovenijom ostvari pravo pristupa na arhivsku građu bivše SFRJ u skladu sa Sporazumom o pitanjima sukcesije. Više puta sam naglasio potrebu poštivanja člana 7. Aneksa D Sporazuma prema kojem državama sukcesorima mora biti omugućen neometan i slobodan pristup svim arhivima bivše SFRJ, što podrazumijeva i pristup Vojnom arhivu Republike Srbije. Također, na sastanku u Sjevernoj Makedoniji dogovoreno je da je za Aneks D potrebna digitalizacija arhivske građe, kako bi se ubrzao proces razmjene dokumentacija svih država nasljednica bivše SFRJ. Važno je napomenuti da je proces sukcesije dugotrajan i da zahtjeva međunarodnu saradnju i koordinaciju kako bi se postigli pravedni i održivi rezultati.

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je Presudu u predmetu „Ališić i drugi protiv Bosne i Hercegovine“, a koja se odnosi na staru deviznu štednju u Ljubljanskoj banci d.d. Ljubljana i Invest banci Beograd. Navedenom Presudom je precizirano da je pravo na privatnu imovinu zaštićeno odredbama Aneksa G i države sukcesori bivše SFRJ su obavezne da osiguraju njegovu primjenu. Naš stav, i čvrsto opredjeljenje Bosne i Hercegovine da je izvršenje presude imperativ, te da je štednja isključivo pitanje Aneksa G. Privatna svojina i stečena prava koje podrazumjeva Aneks G odnosi se na sve države nasljednice bivše SFRJ, a BiH ima najviše otvorenih pitanja sa Hrvatskom. Hrvatski sabor usvojio 25.05.2018. godine Zakon o upravljanju državnom imovinom (NN52/18) kome se u članu 71. imovina bh firmi i fizičkih i pravnih lica iz BiH daje višegodišnji zakup ili neki drugi oblik raspolaganja do najviše 30 godina. BiH štiti interese svakog pojedinca koji je imao vlasništvo nad bilo kojom vrstom imovine do 31.12.1991. godine. Očekujemo da će sve države nasljednice bivše SFRJ omogućiti pristup imovini i doprinijeti bržem potpisivanju Sporazuma.

Po Vama, koliko je neophodno donijeti novi set fiskalnih zakona?

Hasanović: Potreba za donošenjem novog seta fiskalnih zakona u Bosni i Hercegovini je od velikog značaja, obzirom na velike izazove i promjene u ekonomskom okruženju. Postojeći fisikalni zakoni u BiH su se pokazali kao neadekvatni tj. neusklađeni sa savremenim ekonomskim potrebama i najboljim praksama, te je donošenje novog seta fiskalnih zakona neophodno i od velikog značaja za Bosnu i Hercegovinu. Novi set fiskalnih zakona može uticati na promjene u poreznom sistemu, upravljanje javnim finansijama, borbu protiv korupcije i poboljšanje poslovnog okruženja. Cilj je da na osnovu temeljnih analiza, te sagledavanja šireg ekonomskog i političkog konteksta, novi zakoni odražavaju najbolje prakse, promovišu održivi ekonomski rast i doprinose poboljšanju životnog standarda građana.

Dio sam Ekonomskog savjeta premijera FBiH koji je pripremio novi set fiskalnih zakona za Federaciju Bosne i Hercegovine, koji će uskoro biti predstavljeni javnosti, a koji će značiti ozbiljnu fiskalnu reformu, možda i najveću do sada, a tiče se Zakona o minimalnoj plati, Zakona o doprinosima i Zakonima o porezima na dohodak. Cilj ovih zakona je olakšavanje poslovanja poslodavcima, kao i poboljšanje standarda radnika, što implicira da će biti olakšano i budućim investitorima.

8. I za kraj možete li nam reći nešto više o planovima i projektima za unapređenje efikasnosti i transparentnosti javne nabavke u BiH, s obzirom na važnost ovog segmenta za efikasno trošenje javnih sredstava?

Hasanović: Unapređenje efikasnosti i transparentnosti javne nabavke ključno je za osiguranje efikasnog trošenja javnih sredstava i promociju integriteta u javnom sektoru. Planovi i projekti za unaprijeđenje ovog segmenta u Bosni i Hercegovini uključuju digitalizaciju procesa javne nabavke, jačanje nadzora i kontrole, edukacije i obuke, jačanje institucionalnih kapaciteta, te uključivanje civilnog društva i javnosti. Implementacija digitalnih alata i platformi je ključna za elektronsku javnu nabavku radi pojednostavljenja procesa, smanjenja administrativnih troškova i povećanje transparentnosti.

Obuka relevantnih aktera u javnom sektoru o procedurama javne nabavke, transparentnosti, integritetu i odgovornom upravljanju javnim sredstvima je od iznimnog značaja, kako bi se osigurala pravilna primjena propisa i standarda. Povećanje kapaciteta institucija koje se bave javnom nabavkom je još jedan bitan faktor, a sve u svrhu efikasnog sprovođenja procesa javnih nabavki, u skladu sa najboljim praksama i međunarodnim standardima. Isto tako, promovisanjem uključivanja civilnog društva i javnosti u procese javnih nabavki može dovesti do povećanja transparentnosti, te odgovornosti javnog nadzora nad trošenjem javnih sredstava.

(Vijesti.ba)

Izdvajamo