Ibrahimović: Ideologije poput "srpskog sveta" svjedoče da nismo naučili iz grešaka

Otvoreno je govorio o međunacionalnim incidentima u svojoj zemlji - napadima na Bošnjake, šta treba unaprijediti u odnosima njegove države i Bosne i Hercegovine, ali i naglasio da je Crna Gora na pragu Evropske unije...

"Crna Gora je na pragu da napravi završni iskorak na putu ka Evropskoj uniji. U potpunosti smo posvećeni implementaciji svih mjera i aktivnosti koje treba da dovedu do zatvaranja pregovaračkih poglavlja, čime bi zaista i ušli u posljednju fazu evropske integracije – ratifikaciju Sporazuma o pridruživanju. Na tom polju angažovani su svi kapaciteti", rekao je Ibrahimović u velikom intervju za Vijesti.ba.

Kada je realno da Crna Gora postane članica Unije?

IBRAHIMOVIĆ: Imamo ambiciozan i realan plan da do 2028. godine postanemo punopravna članica Evropske unije i uvjereni smo da zbog ostvarenih rezultata i sprovedenih reformi zaslužujemo da budemo prva naredna članica EU. Naročito ističem konstruktivnu i permanentnu podršku Evropske komisije, ali i svih drugih institucija EU koje nam pružaju nesebičnu podršku i podstiču kvalitativne promjene u crnogorskom društvu. Crna Gora je odlučna da i u ovom kontekstu bude pozitivna evropska priča.

Šta je Crnoj Gori i Zapadnom Balkanu donijela prošlosedmična posjeta Ursule von der Leyen, predsjednice Evropske komisije?

IBRAHIMOVIĆ: Trebamo politički konsenzus koji će van fokusa staviti stranačke interese, a u fokus staviti reforme i ulazak u EU. Poruke predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen za Crnu Goru, ali i Albaniju i cijeli region, veoma su ohrabrujuće i sve vlade država regije treba da ih shvate veoma ozbiljno kao poruku otvorenosti EU za države koje sprovedu reforme i ispune uslove.

Smatrate da bi proces proširenja EU zbog geopolitičke situacije mogao ići ubrzanim tokom te kakva je šansa Bosne i Hercegovine i ostalih zemalja regiona da uhvate priključak na putu ka Briselu?

IBRAHIMOVIĆ: Želim da odmah budem jasan – "gledanje kroz prste" ne smatram potrebnim, niti korisnom uslugom koju bi nam Evropska komisija ili bilo koja država članica učinila. Naprotiv, pred izazovima koje imamo u svakoj od naših država ne smijemo zatvarati oči. U određenom kontekstu pridruživanje EU je najbolji okvir za sprovođenje reformi, rješavanje izazova, kao i otvorenih pitanja među državama. Zapravo, proces pridruživanja je prvenstveno interes naših građana. Sve što radimo na EU putu radimo za naše građane i u cilju boljeg kvaliteta života. Geopolitička situacija se može u određenom vremenskom periodu iskristalisati; može i ojačati potrebu za proširenjem EU, ali treba imati u vidu da globalni problemi, prijetnje i krize na isti način mogu i odvući pažnju sa naših prioriteta.

Dakle, neće biti "gledanja kroz prste"?

IBRAHIMOVIĆ: Dakle, čarobne riječi su: reforme, reforme i reforme. One treba da nas dovedu do vladavine prava, poštovanja ljudskih prava, borbe protiv organizovanog kriminala, korupcije, suočavanja sa prošlošću. EU kao zajednica vrijednosti i garant mira, ekonomskog i kulturnog napretka jeste pokretačka snaga koja, prevashodno za mlađe generacije, predstavlja osnov svih budućih politika. Smatram da sve države kandidati za članstvo imaju realnu i dostižnu perspektivu pristupanja Evropskoj uniji, ukoliko na tom putu pokažu jasnu političku volju. Crna Gora će u ovom procesu nastaviti da pruža podršku svim državama kandidatima s posebnim naglaskom na prijateljsku Bosnu i Hercegovinu i zbog prijateljskih odnosa ali i zbog interesa Crne Gore da nam susjedi budu dio istog tima tj. dio EU.

Napredak ka članstvu u EU zaista utiče na standard života građana Crne Gore?

IBRAHIMOVIĆ: Crna Gora, kao stabilna i kredibilna članica NATO-a i buduća članica EU, ima jasnu viziju i kreće se u pravom smjeru. Trenutno smo u finalnoj, ali i najizazovnijoj fazi integracije, koja zahtijeva jedinstven angažman i usmjeravanje kapaciteta na efikasno sprovođenje reformi iz EU agende, sa ciljem da naše zakonodavstvo i standardi budu u potpunosti usklađeni sa evropskim. Ovaj proces direktno i svakodnevno utiče na poboljšanje kvaliteta života svakog građanina.

Konkretno, kako se "živi" u Crnoj Gori?

IBRAHIMOVIĆ: Nezaposlenost u Crnoj Gori je na rekordno niskom nivou, posebno u centralnoj i južnoj regiji. Prije nekoliko dana postali smo dio Jedinstvenog evropskog sistema plaćanja u eurima (SEPA) i time umanjili troškove transakcija čime otvaramo prostor za nove poslovne mogućnosti, dolazak digitalnih banaka i stvaranje boljeg poslovnog okruženja. Posebno bih istakao i infrastrukturne projekte: nastavak izgradnje autoputeva - Evropski koridor 10, Jadransko-jonski autoput, brze saobraćajnice prema BiH, Hrvatskoj, Albaniji i Kosovu, Jadransko-jonski gasovod i drugi podmorski kabl za prenos električne energije sa Italijom, modernizaciju Luke Bar, željezničkih veza i aerodroma Podgorica i Tivat, te razvoj obnovljivih izvora energije, poljoprivrede i održivog turizma.

Nisu baš svi dijelovi vaše zemlje razvijeni. Zašto?

IBRAHIMOVIĆ: Naravno, postoje i izazovi poput neravnomjerne regionalne razvijenosti ali u ovom trenutku zaista imamo vraćanje razvojnog i investicionog fokusa na nerazvijeni sjever i niz projekata u svim opštinama na sjeveru kojima želimo smanjiti te razlike i stvoriti bolje uslove za život. Takođe, s punom pažnjom radimo na ulaganju u ljudske resurse, a posebno u mlade, koji predstavljaju pokretačku snagu svakog društva. Naš cilj je da mladima obezbijedimo sve uslove za život, rast i razvoj u sopstvenoj državi, kako bi bili ključni akteri u društvenim promjenama.

No, evidentno je i da postoje problemi u vašem društvu pa i na evropskom putu. Žele li svi Crnu Goru u EU?

IBRAHIMOVIĆ: Izazov je i suočavanje sa prošlošću, kako bližom tako i daljom, i to je takođe nešto sa čime se kao društvo moramo suočiti jer istorijski revizionizam, slavljenje ratnih zločinaca iz bilo kojeg rata i perioda ne smije i ne može biti dijelom razvijenog evropskog društva. Takođe, vjerujem i da postoji zainteresovanost nekih centara globalne i regionalne moći da Crna Gora ostane izvan EU i oni neće mirno gledati na naše završne korake ka EU. Dakle, napredak je uvijek prisutan kao i izazovi. Suština je da u Crnoj Gori postoji zaista dominantna volja građana za članstvo u EU i nju treba politički artikulisati, jer je članstvo u EU zaista najvažniji interes Crne Gore u ovom trenutku.

Kao predsjednik Bošnjačke strane, možete li reći kakav je položaj Bošnjaka u Crnoj Gori, obzirom da je posljednjih godina bilo napada na njihovu imovinu, vjerske objekte, uvredljivih grafita na račun vašeg naroda?

IBRAHIMOVIĆ: Crna Gora je prepoznata kao multietnička i multikulturalna država koja se ponosi svojom raznolikošću. Bošnjaci su neizostavan dio društva u Crnoj Gori i danas su u znatno većoj mjeri uključeni u sve društvene tokove nego ranije. Naša država garantuje jednaka prava za sve građane, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili drugu pripadnost. Svakako, ne možemo zanemariti da je Balkansko poluostrvo, istorijski gledano, osjetljivo područje u pogledu međunacionalnih odnosa. Iz iskustava iz prošlosti jasno vidimo koliko pogrešne ideologije mogu nanijeti štetu narodima, uključujući i Bošnjake. Upravo zato je važno da se okrenemo budućnosti i gradimo društvo u kojem će nove ideje doprinijeti boljem životnom standardu i međusobnom uvažavanju.

Status Bošnjaka u Crnoj Gori je zadovoljavajući?

IBRAHIMOVIĆ: Popravljamo konstantno od 2006. godine položaj Bošnjaka u Crnoj Gori i ima zaista još mnogo prostora za napredak, od srazmjerne zastupljenosti u sudstvu, tužilaštvu, službama bezbjednosti preko zastupljenosti kulture Bošnjaka i bošnjačkih kulturnih stvaralaca u sistemu obrazovanja do programa i sadržaja na javnim radio i televizijskim servisima. Radimo na tome veoma pažljivo, uporno i sistemski bez obzira na izazove sa kojima se suočavamo.

Da li su međunacionalni odnosi u Crnoj Gori generalno na zadovoljavajućem nivou?

IBRAHIMOVIĆ: Uprkos povremenim neslaganjima, koja su karakteristična za svako multietničko društvo, temeljne vrijednosti naše države ostaju nepromijenjene, a to su međusobno uvažavanje, solidarnost i građanski karakter društva. Ideologije koje nisu u skladu s tim vrijednostima pokušavamo ostaviti na marginama javnog života, ali ne polazi nam to uvijek za rukom i postoje zabrinjavajući ekscesi u tom pravcu. Vjerujem ipak da je većinska volja građana Crne Gore jasno usmjerena ka očuvanju stabilnosti, multietničkog sklada i demokratskih principa. To je osnova na kojoj gradimo budućnost naše zemlje.

Kako, ipak, graditi malo bolje odnose među ljudima na našim prostorima?

IBRAHIMOVIĆ: Kada je riječ o međuljudskim i međunacionalnim odnosima, mislim da dodatni naglasak treba staviti na obrazovanje mladih generacija i na njihovo osnaživanje da aktivno učestvuju u donošenju odluka i da na taj način grade društvo zasnovano na toleranciji, poštovanju i opštem interesu.

Kakvi su trenutni odnosi Crne Gore i Bosne i Hercegovine?

IBRAHIMOVIĆ: Odnosi Crne Gore i Bosne i Hercegovine su prijateljski, ispunjeni međusobnim uvažavanjem i dodatno ojačani našim zajedničkim djelovanjem na polju evropskih i drugih vanjskopolitičkih prioriteta. Posebno bih istakao činjenicu da Bosna i Hercegovina samo sa Crnom Gorom ima potpisan i ratifikovan Ugovor o granici. Time su naše dvije države pokazale ne samo političku zrelost, već i spremnost da sva otvorena pitanja rješavamo na principima uzajamnog povjerenja i otvorenog dijaloga.

Šta bismo mogli unaprijediti u odnosima naših zemalja?

IBRAHIMOVIĆ: U prethodnom periodu kvalitet političkih odnosa nije na najbolji način stavljen u funkciju realizacije projekata koji bi na bolji način povezali naše države. Tu prije svega mislim na saobraćajnu povezanost, odnosno neprihvatljivo loše stanje putnog pravca Plužine – Šćepan polje, te graničnog prelaza Hum – Šćepan polje. Raduje što su u prethodnom periodu učinjeni određeni pomaci po ovom pitanju, ali naša zajednička obaveza ostaje da naše dobre odnose realizujemo kroz vidljive projekte koji će građanima obje države pomoći da poboljšaju kvalitet života. Pritom, međusobna povezanost kroz sigurnu i modernu putnu infrastrukturu predstavlja najbolji temelj za ostvarenje tog cilja. Uvjeren sam da Crna Gora i Bosna i Hercegovina imaju kapacitet da i u budućnosti nastave da razvijaju prijateljske odnose, uzajamno se podržavajući u svim važnim procesima, od evropskih integracija do zajedničkih regionalnih projekata.

U regiji se intenzivnije održavaju vojne parade i vježbe. Mnoge zemlje ulažu puno u odbranu, vojsku. Da li je sigurnosna situacija na Zapadnom Balkanu ugrožena i ako jeste u kojoj mjeri?

IBRAHIMOVIĆ: Stabilnost na Zapadnom Balkanu do danas, nažalost, nije u potpunosti konsolidovana. Postoje otvorena pitanja koja već dugo opterećuju region i prepreka su daljem progresu. Takođe, bilježimo tendenciju rasta, u srži duboko pogubnih nacionalističkih narativa i ideja, rast secesionizma, brojne primjere revizije istorije itd. Kada se na sve pomenuto dodaju moderne prijetnje današnjice u formi hibridnih i sajber napada, odnosno dezinformacija i podrške anti-EU i anti-NATO sentimentu, koji imaju za cilj podsticanje podjela i polarizacije društva, odnosno urušavanje demokratskih institucija i napretka na planu evropskih integracija, onda je jasno da postoje suštinske prijetnje po stabilnost Zapadnog Balkana.

Kako napokon osigurati stabilnost?

IBRAHIMOVIĆ: Tačno je da zemlje opredjeljuju dodatna ulaganja u odbranu, što prati trend na širem, međunarodnom planu. Imajući u vidu navedeno, najbolji način da osiguramo dugoročnu stabilnost i prosperitet Zapadnog Balkana je da države pokažu privrženost reformama i integracionim procesima, odnosno poštovanju evropskih i evro-atlantskih vrijednosti. Crna Gora zagovara snažno prisustvo EU i NATO u regionu kako bi se ublažili štetni uticaji i izbjeglo stvaranje vakuuma koje bi zemlje koje ne dijele evropske vrijednosti mogle da popune.

Da li je tzv. "srpski svet" opasnost za Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo? Kako se boriti protiv takvih ideja, općenito protiv nacionalizma na našim prostorima?

IBRAHIMOVIĆ: Smatram da su bilo kakve ideologije zasnovane na retrogradnoj i nacionalističkoj retorici pogubne – ne samo za druge, već prije svega i za samu državu u kojoj se pokušavaju oživjeti i predstaviti kao nešto "novo". U stvarnosti, to su reciklirane ideje koje smo, nažalost, već imali prilike da vidimo na našim prostorima pod drugim imenima, i čije su posljedice bile tragične. Bilo da govorimo o tzv. "srpskom svetu" ili nekoj drugoj ideološkoj konstrukciji, jasno je da one svjedoče o dvije stvari: prvo, da kao region još uvijek nismo dovoljno spremni da učimo iz grešaka prošlosti, i drugo, da je neophodan dodatni trud svih nas kako bismo stvorili zdravo društveno okruženje u kojem šovinizam i poražene ideje neće imati prostor u javnom i političkom diskursu.

Ljudi u Bosni i Hercegovini posebno su platili cijenu nacionalizma...

IBRAHIMOVIĆ: Da, posebno moramo imati na umu da je upravo Bosna i Hercegovina najviše osjetila posljedice nacionalizma devedesetih godina, što je dodatni podsjetnik na to koliko je važno da se ovakvim pojavama odlučno suprotstavimo. Čvrsto vjerujem da ćemo kroz dalje jačanje institucija, dosljednim sprovođenjem reformi i konačnim punopravnim članstvom u Evropskoj uniji, uspjeti da očuvamo najveću vrijednost našeg društva – multietnički i multivjerski sklad. Upravo evropski put nudi najbolji odgovor na nacionalizam – kroz vladavinu prava, demokratske standarde i društvo zasnovano na poštovanju različitosti.

Gledajući geopolitičku situaciju i krizna područja u svijetu, da li smo na pragu globalnog sukoba?

IBRAHIMOVIĆ: Od okončanja Drugog svjetskog rata, čini se da geopolitička situacija na globalnom planu nikad nije bila složenija i nestabilnija. Ovo je uzrokovano u prvom redu ruskom agresijom na Ukrajinu, koja nakon tri i po godine ne samo da ne jenjava, već dobija na intenzitetu. Svjedočili smo, takođe, nezamislivom i neprihvatljivom stradanju civila, razaranju infrastrukture i humanitarnoj katastrofi u Gazi. Nestabilnosti i krize u drugim državama i regionima su dodatni pokazatelj pogoršanja bezbjednosti u svijetu. Kao rezultat imamo činjenicu da je međunarodni poredak narušen, a evidentna je i kriza multilateralizma. Sve ovo upućuje da se svi u svijetu moramo vratiti dijalogu.

Bakir Tiro
(Vijesti.ba)