DW: Nacionalne manjine su spasile rumunsku demokratiju

I Evropa je prošle nedjelje odahnula kad je objavljeno kako je novi predsjednik Rumunije gradonačelnik Bukurešta i liberalni proevropljanin Nicușor Dan. No još je zanimljivije što je najvjerovatnije bilo presudno za ovaj spas demokratije u ovoj zemlji: glasovi etničkih Mađara u Rumuniji i Moldavaca s dvojnim državljanstvom.

Dan je od njih dobio više od 500.000, možda i 700.000 glasova – dakle gotovo čitavu prednost od 830.000 glasova pred protukandidata, nacionalističkog desničara Georgea Simiiona.

Pogotovo su zanimljivi glasovi Mađara u Rumuniji: oni su u toj zemlji nacionalna manjina još od raspada Austro-Ugarske nakon Prvog svjetskog rata, kad je i Transilvanija pripala Rumuniji. Danas ih ima oko milion, što je oko 5,5 posto stanovništva Rumunije. Inače su rumunski Mađari uglavnom vjerni sljedbenici Viktora Orbána, ali nisu mogli vjerovati svojim ušima kad im je mađarski premijer sedam dana prije drugog kruga izbora "savjetovao" dati glas za kandidata ekstremne desnice Georgea Simiiona, od kojeg su se čule eksplicitno protumađarske izjave, čak je bilo i nasilnih akcija njegovih pristaša protiv mađarske manjine.

Orbán je tražio previše

Tu je i Orbán pokazao kako mu je zapravo manje stalo do Mađara u Rumuniji koliko do "velike" politike i njegove želje da i u Rumuniji dobije saveznika u tzv. suverenističkom taboru u Evropi, dakle autokratskom, proruskom i protuevropskom bloku. No za Mađare u Rumuniji Orbánova opcija da glasaju protiv samih sebe bila je apsurdna – i potpuno su se oglušili na želju mađarskog premijera.

Iako ne postoje tačne statistike o etničkom glasačkom ponašanju, prema stručnjacima poput transilvanskog Mađara i sociologa Nándora Magyárija, Dan je od rumunskih Mađara dobio oko 550.000 do 600.000 glasova. "Rumunski Mađari time su glasali za očuvanje liberalne demokratije i nastavak euroatlantskog puta Rumunije." Štaviše, tu su padali i rekordi: u rumunskom kantonu Harghita, gdje 85 posto stanovništva čine etnički Mađari, čak 91 posto birača glasalo je za Nicușora Dana, što je najviši rezultat u cijeloj Rumuniji.

I Demokratski savez Mađara u Rumuniji (UDMR), stranka rumunskih Mađara, naglo je promijenila kurs. Ona od 1996. godine gotovo neprekidno učestvuje u vladama Rumunije i mnogo je učinila za pomirenje Rumunije i Mađarske. No Orbán posljednjih godina sve manje krije svoju sklonost nekakvoj Velikoj Mađarskoj s dobro poznatom tezom kako Mađarska seže sve do tamo gdje žive Mađari – dakle i dobar dio Rumunije.

Politički zaokret i stranke Mađara

Takvi nacionalistički tonovi nisu bez odjeka: Mađarska već dugo nudi i državljanstvo svojim zemljacima u inostranstvu, a oni tako mogu i učestvovati na izborima u Mađarskoj. A kod njih Orbánov Fidesz redovno dobiva više od 90 posto glasova. I UDMR je posljednjih godina uvelike postao Orbánov privjesak, ali ni ta stranka nije mogla shvatiti Orbánovu preporuku dati glas rumunskom nacionalistu i javno su objavili kako se s tim ne slažu.

"Orbán je pogriješio", kaže za DW bivši liberalni političar UDMR-a i transilvanski mađarski advokat Peter Eckstein-Kovács. "Mislio je da će Mađari u Transilvaniji progutati sve, pa i njegovu globalnu ludost, ali se prevario." No Eckstein-Kovács ne govori o prekidu odnosa između UDMR-a i Fidesza. "To je pukotina u odnosima, ne i raskid." I sociolog Magyari vjeruje kako "u cjelini, Orbán i dalje može računati na podršku Mađara u Rumuniji".

Granicu Moldavije i Rumunije zapravo je krojila Staljinova Crvena armija i od onda je bila dio SSSR-a. Ali ni Rumuni u Moldaviji nisu bili skloni nekakvoj Simiionovoj "Velikoj Rumuniji".

I Moldaviji je Simiion bio neprihvatljiv

Izuzetno zanimljiv je i rekordan broj glasova iz Republike Moldavije, gdje od otprilike 2,45 miliona stanovnika te države oko 640.000 ima i rumunsko državljanstvo. Tamo je proevropski Dan dobio oko 135.000 glasova – što je 88 posto svih birača koji su izašli na izbore.

Historijski gledano, odnosi Rumunije i Moldavije nešto su složeniji: veći dio današnje Republike Moldavije i istoimene rumunske regije nekad su činili zajedničku kneževinu. U susjednoj državi tri četvrtine stanovništva govori rumunski pa se zemlju katkad naziva i "drugom Rumunijom". Mnogi od njih žive u zapadnoevropskim zemljama, no i ondje su vjerovatno u velikom broju glasali za Nicușora Dana.

Jer njegov protukandidat George Simiion također sanja o "Velikoj Rumuniji" i teži pripojenju Moldavije njezinoj "matici". To očito nije popularno čak ni među Rumunima u ovoj samostalnoj državi. Tim više što je i za Simiiona potpuno jasno ko bi tu vodio glavnu riječ, a Moldavci bi mu se smjeli samo diviti. Od 2014. godine Simiion ima zabranu ulaska u Moldaviju.

Zahvala novog rumunskog predsjednika

Povrh toga tu je i Simiionova ljubav prema Putinu. Republika Moldavija, nakon Ukrajine, najdirektnije je izložena ruskim agresivnim planovima. U njezinoj regiji Pridnjestrovlju vlada separatistički režim lojalan Moskvi, a Rusija već desetljećima pokušava ucjenjivati Moldovu isporukama energije. I iz vlastitih sigurnosnih razloga Rumunija već dugo pomaže svom susjedu da se privredno odvoji od Rusije i odupre ruskom utjecaju – primjerice obrazovnim programima za državljane s dvojnim državljanstvom, makar je ta pomoć često spora i nedostatna.

Za razliku od svog prethodnika Klausa Iohannisa, novoizabrani rumunski predsjednik Nicușor Dan pokazuje zanimanje za Republiku Moldaviju i njezin napredak. U govoru nakon pobjede u noći na 19. maj 2025. Dan se eksplicitno zahvalio svojim moldavskim biračima.

Mađarima se pritom nije zahvalio – no dan kasnije to je ipak nadoknadio u jednom televizijskom intervjuu i telefonskim pozivom lideru UDMR-a.


(Vijesti.ba)