Budućnost liječenja raka: Test koji odlučuje ima li kemoterapija smisla

DNK tumora kao ključ odgovora

Test analizira specifične promjene u strukturi DNK tumora kako bi predvidio njegovu osjetljivost ili otpornost na kemoterapiju. Proveden je na uzorku od 840 pacijenata s različitim vrstama karcinoma, uključujući rak jajnika, dojke i prostate. Pokazalo se da precizno prepoznaje pacijente kod kojih standardna kemoterapija – posebno ona bazirana na platini, taksanima ili antraciklinima – neće imati učinka.

Prema riječima profesora Jamesa Brentona, vodećeg stručnjaka za rak jajnika i kliničkog onkologa sa Sveučilišta Cambridge, test ima potencijal smanjiti nepotrebne nuspojave kod pacijenata koji ne bi imali koristi od kemoterapije. “Previše ljudi prolazi kroz bolan proces bez stvarne koristi – ovaj test bi to mogao promijeniti”, ističe Brenton.

Zašto je test važan?

Kemoterapija je i dalje jedan od osnovnih načina liječenja raka, no ona ne djeluje jednako na sve vrste tumora ni na sve pacijente. Trenutno se terapija često propisuje po "šabloni", bez detaljne procjene individualne reakcije tumora. Novi test donosi promjenu – omogućava da se liječenje prilagodi svakom pacijentu.

Stručnjaci iz Cancer Research UK, koji su financirali dio istraživanja, naglašavaju da se medicina raka kreće u smjeru personalizirane terapije – one koja uzima u obzir genetski profil bolesti. “Dani univerzalnog pristupa liječenju su iza nas”, kaže dr. Iain Foulkes. “Cilj je produžiti život i podići njegov kvalitet, izbjegavajući nepotrebne patnje.”

Praktična primjena i sljedeći koraci

Jedna od velikih prednosti testa je njegova jednostavna implementacija – koristi se DNK materijal koji se već standardno prikuplja prilikom dijagnostike raka. Voditeljica genomskog dijela istraživanja, dr. Ania Piskorz, naglašava kako se test može lako integrirati u postojeće metode sekvenciranja koje se koriste u bolnicama.

Znanstveni tim trenutno surađuje s farmaceutskom industrijom kako bi test postao dostupan u kliničkoj praksi. Uz to, razvijaju slične testove za druge vrste tumora i ciljane terapije, s ciljem proširenja personaliziranog pristupa na što veći broj pacijenata.

Nova era u onkologiji?

Ako se test pokaže jednako pouzdanim u većim kliničkim studijama, mogao bi značajno smanjiti broj pacijenata izloženih neučinkovitoj kemoterapiji, ubrzati odluku o alternativnim tretmanima i poboljšati ukupne ishode liječenja.

U vremenu kad se medicina sve više oslanja na genetiku i individualni pristup, ovo otkriće predstavlja važan korak prema preciznijem i humanijem liječenju jednog od najsloženijih zdravstvenih izazova današnjice – raka.

(Vijesti.ba)