Tajna stogodišnjaka iz Japana: Znate li šta je ikigai?

Autori Hector García and Francesc Miralles podstakli su njenu popularnost o privlačnosti riječi i njenim efektima na mentalno i fizičko zdravlje.

U selu Ogimi, u prefekturi Okinawa, mnogi stariji ljudi imaju ikigai i ostaju aktivni, poput Tedokon Keikija, koja ima 91 godinu i još uvijek aktivno uzgaja usjeve.

Taira Toshiko, 101-godišnja tekstilna zanatlijka, već dugi niz godina izrađuje bashofu, tradicionalnu tkaninu. Godine 2000. proglašena je živim nacionalnim blagom Japana zbog očuvanja ovog okinavljanskog zanata.

Brojne japanske riječi ušle su u globalni leksikon, poput mottainai i kawaii (slatko, japanski), a jedna od nedavnih novopridošlih je ikigai. Kao širok koncept, odnosi se na ono što donosi vrijednost i radost životu: od ljudi, poput djece ili prijatelja, do aktivnosti uključujući posao i hobije.

"Ne postoji takva riječ nigdje u svijetu", kaže Hector Garcia, koautor knjige Ikigai: Japanska tajna dugog i sretnog života, koja je pomogla da se ikigai dovede u globalni fokus.

"Kada se osjećate loše, samo razmišljanje o vašem ikigaiju će nešto promijeniti u vama. Čak i sada dobijam komentare od čitalaca koji kažu da im je ova riječ transformirala živote", kaže Garcia.

Za ovu knjigu, Garcia je intervjuisao više od 100 starijih stanovnika sela Ogimi, u prefekturi Okinawa, poznatog kao "selo dugovječnosti". Jedna stvar koju ove zdrave i aktivne starije osobe imaju zajedničko je da svako od njih ima ikigai, ili nešto zbog čega vrijedi živjeti.

"Kada smo ih pitali šta je njihov ikigai , dali su nam eksplicitne odgovore, kao što su njihovi prijatelji, vrtlarstvo i umjetnost. Svi znaju šta je izvor njihove životne strasti i svakodnevno su vrijedno angažovani u tome", kaže Garcia.

Još jedna karakteristika ove zajednice je da stariji imaju jake društvene veze sa svojim vršnjacima i često se okupljaju kako bi uživali u karaokama, rođendanskim zabavama i još mnogo toga. "Izbjegavanje društvene izolacije povezano je s motivacijom i samopouzdanjem za vođenje aktivnog života."

Nastavak rada ili energično uživanje u hobijima karakteristično je za mnoge japanske starije osobe.

Nacionalno istraživanje provedeno 2018. godine pokazalo je da je 47,5% ljudi starijih od 70 godina aktivno na načine kao što su rad, uživanje u hobijima ili učešće u aktivnostima zajednice.

Druga studija provedena na osobama starijim od 65 godina otkrila je da oni koji rade samo iz finansijskih razloga, u poređenju s onima koji rade u ostvarivanju svog ikigaija, imaju 1,55 puta veći rizik od pada funkcionalne sposobnosti dvije godine kasnije. Uzimajući u obzir takve podatke, japanska vlada aktivno podržava zapošljavanje i društveni angažman starijih građana. Posuđujući riječi poznatog psihijatra Viktora Frankla, "Ono što čovjeku zapravo treba nije stanje bez napetosti, već težnja i borba za neki cilj koji ga je dostojan."

"Kad smo bili djeca, svi smo razmišljali o tome šta želimo biti u budućnosti, ali je također važno razmišljati o svom ikigaiju od malih nogu. Da sam znao za ikigai dok sam bio mlad, moj život bi bio drugačiji."

Ako se riječ i sve njene poučne kvalitete prošire kroz generacije, ikigai bi se mogao razviti do još većih visina kao univerzalni termin koji izražava bogat i ispunjen život, poručuju iz Vlade Japana.

(Vijesti.ba)