Blagi porast pritiska ujutro je prirodan, jer se organizam priprema za dnevne aktivnosti, ali trajno visoke vrijednosti upućuju na dublje poremećaje i značajno povećavaju rizik od moždanog i srčanog udara.
Najčešći uzroci jutarnje hipertenzije povezani su s poremećajima spavanja, posebno apnejom, nepravilnim uzimanjem terapije, kasnim i obilnim obrocima, pretjeranom konzumacijom soli ili alkohola. Apneja u snu smatra se naročito rizičnom jer prekidi disanja snižavaju nivo kisika i potiču lučenje hormona stresa, što dovodi do trajno povišenog pritiska.
Ishrana igra važnu ulogu – teška hrana, alkohol i previše soli navečer otežavaju prirodni noćni pad pritiska i povećavaju jutarnje vrijednosti. Dodatni faktori rizika su hormonalne promjene, stres, ali i hronične bolesti poput dijabetesa, oboljenja bubrega, poremećaja štitnjače ili pretilosti.
Ljekari savjetuju da se terapija prilagodi u dogovoru sa stručnjakom, pri čemu dugodjelujući lijekovi ili promjena vremena uzimanja mogu dati bolje rezultate. Preporučuje se održavanje redovnog ritma spavanja, lagane večere i izbjegavanje alkohola u večernjim satima, kao i smanjenje stresa kroz fizičku aktivnost i tehnike opuštanja.
Vrlo je važno mjeriti pritisak odmah nakon buđenja, a osobe koje imaju simptome apneje u snu trebale bi potražiti stručnu pomoć i adekvatno liječenje. Pravovremeno prepoznavanje i kontrola jutarnje hipertenzije može značajno smanjiti rizik od najtežih posljedica po zdravlje.
(Vijesti.ba)