Money Tik Talk Sarajevo: Društvene mreže su im najvažniji kanal informacija o finansijama, kako to promijeniti?

Ti zaključci izneseni su na konferenciji Money Tik Talk Sarajevo, održanoj u Amfiteatru Tondach Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, gdje se okupilo više od stotinu pripadnika generacije Z. Konferenciju je moderirao Saša Ćeramilac, a program su činili paneli, predstavljanje istraživanja, studentska debata i radionica.

„Finansijska pismenost nije luksuz nego potreba 21. stoljeća. Male promjene u navikama, velika razlika. Da plata ne ostane samo deset dana, a kreativnost ostalih dvadeset“, rekao je prof. dr. Eldin Mehić, prodekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Istakao je da mladi u pravilu prebrzo troše većinu prihoda, a zatim se prepuštaju improvizaciji. Podsjetio je da finansijska disciplina nije privilegija bogatih, nego vještina koja se gradi svakodnevnim izborima i malim koracima.

„Cilj je približiti mladima znanja, vještine, investiranje i odgovorno upravljanje novcem“, rekao je Elvir Mahmuzić, zamjenik ministra pravde BiH. Naglasio je da društvene mreže danas često zamjenjuju učionicu i knjigu, a TikTok i Instagram postaju glavni kanali gdje mladi traže odgovore. „To nosi šanse, ali i ogromne rizike – jer se informacije šire brzo, ali često neprovjereno“, dodao je. Upozorio je da je na institucijama da omoguće obrazovne programe koji će biti dostupni tamo gdje mladi već jesu. „Ako ne ponudimo sadržaj na platformama koje koriste, izgubit ćemo ih“, zaključio je Mahmuzić, pozvavši škole i privatni sektor na saradnju u stvaranju alata koji prate ritam generacije Z.

Dr. Emir Kurtić, viceguverner Centralne banke BiH, govorio je o kriptovalutama. „Ne postoji konsenzus da su kriptovalute ‘next big thing’ — mnogi dobici su samo na papiru“, rekao je. Upozorio je da je devetnaest posto onih koji su ušli u bitcoin imalo dobit samo formalno, dok je stvarnu zaradu ostvarila tek četvrtina. „Nije siromašan onaj ko nema, već onaj koji stalno želi više, a sretan je onaj ko zna biti zadovoljan s onim što ima“, poručio je Kurtić, naglašavajući da bez strpljenja i znanja nema sigurnih ulaganja.

Predstavljeno je i istraživanje „Kako mladi raspolažu novcem?“ provedeno u Hrvatskoj na 124 učesnika generacije Z. Rezultati su pokazali da 67 posto mladih smatra da nema dovoljno znanja o finansijama, a čak 78 posto informacije o novcu traži putem društvenih mreža. Najviše troše na izlaske i tehnologiju, dok štednja najčešće ostaje simbolična. Impulsivna potrošnja dominira kod 71 posto ispitanika, ali ohrabruje podatak da je više od 80 posto izrazilo želju da bolje razumije finansijske teme i nauči investirati.

„Novac nije samo finansijsko sredstvo, on je ulaganje u budućnost“, rekao je Dražen Vujica, predstojnik Ureda ministra pravde BiH. Dodao je i lično iskustvo, govoreći o svojim sinovima koji žele investirati u dronove. „Njihova generacija razmišlja kroz tehnologiju. Na nama roditeljima je da ih podržimo, ali i naučimo kako procijeniti rizik“, ispričao je Vujica. Time je pokazao da finansijska pismenost nije samo školska lekcija, već svakodnevna porodična tema.

„Dug može biti alat: dobar dug stvara prihode, loš dug troši budućnost“, rekla je Tamara Perko, predsjednica Hrvatske udruge banaka. Dodala je da se i kod nje kući razgovara o investiranju. „Moji sinovi su uložili u kriptovalute. Pitaju me za savjete i uvijek im kažem isto: u redu je ako razumijete u šta ulažete, ali morate biti spremni da podnesete gubitak. Ako izgubite, da li ćete moći nastaviti normalno živjeti?“, ispričala je Perko. Njen primjer je izazvao posebnu pažnju jer je pokazao koliko su i mladi u Hrvatskoj, jednako kao i u BiH, uronjeni u kripto svijet, ali često bez jasnog razumijevanja rizika.

Amel Agić, direktor Sektora za poslovanje sa privredom u Sparkasse Bank, fokusirao se na digitalne alate. „Mladi ljudi neće biti impresionirani sloganima, žele da aplikacije stvarno rade za njih“, rekao je. Istakao je da u BiH i dalje nedostaje zakonskog okvira, poput potpune primjene elektronskog potpisa, što usporava digitalizaciju. „Naše aplikacije moraju nuditi kontrolu troškova, planiranje štednje, realne alate. Jer mladi će, ako to ne dobiju, jednostavno otići na aplikacije koje nemaju veze s bankama, a nude im jednostavnost“, upozorio je Agić. Dodao je da digitalizacija bankarskih usluga mora biti prilagođena stvarnim potrebama korisnika, a ne puki estetski trik.

„Ako ste došli u kategoriju kredita koji ne možete vratiti, nemojte ignorisati problem — sjesti, razgovarati i planirati“, rekao je Petar Mrkonjić, direktor EOS MATRIX-a u Bosni i Hercegovini. Istakao je da je rani razgovor s bankama i institucijama ključan za izbjegavanje većih problema. „Najgore što možete uraditi je šutjeti i čekati da problem naraste. Dug nije sramotan, ali bježanje od njega jeste“, poručio je. Mrkonjić je objasnio da određeni broj mladih dođu u situaciju da zatraže kredit bez jasnog plana otplate, vjerujući da će stvari same od sebe doći na svoje. „Ako nemate plan, dug vas može zarobiti. Ali ako otvoreno razgovarate s vjerovnicima, postoje rješenja – od reprogramiranja duga do dogovora o realnim ratama“, naglasio je. Dodao je da je finansijska odgovornost i prepoznavanje trenutka kada treba potražiti pomoć jednako važna kao i sama zarada. „Mladi često misle da priznati problem znači priznati poraz, a zapravo je to prvi korak ka rješenju“, zaključio je Mrkonjić.

„Nova generacija mladih pokazuje hrabrost, otvorenost za inovacije i nevjerovatnu energiju. Sve više malih biznisa širom Federacije BiH upravo oni pokreću, a to je najbolji dokaz da na njima svijet zaista ostaje“, izjavila je Damira Hadžiahmetović, portparolka i voditeljica marketinga Razvojne banke FBiH.

Dodala je da je cilj banke da podrži i te prve, često najteže korake. „Za mlade ljude koji razmišljaju o vlastitom biznisu ili start-upu, postoji institucija koja je tu da pomogne. Ne želimo biti oslonac samo velikim sistemima – želimo dati vjetar u leđa mladima da svoje ideje pretvore u ozbiljne poslovne priče. Zato danas imamo posebne kreditne linije za micro biznise, kako bismo ih pratili od prvih koraka pa sve do trenutka kada postanu stabilne i uspješne kompanije.“

„Ulaganje u zlato nije sentimentalno, to je dio diverzifikacije“, rekao je Vladimir Potočki, direktor sektora investicijskog zlata Auro Domus grupe. Naglasio je da se ulaganje može započeti i s malim količinama, poput jednog grama, ali uz jasno definisan cilj i strpljenje. „Zlato ima historijsko povjerenje, i za razliku od kripta, ne zavisi od algoritama i trenda. To je sidro u portfelju“, rekao je Potočki, pozivajući mlade da ga promatraju kao stabilnu dopunu rizičnijim ulaganjima.

Studentska debata donijela je otvoreno suočavanje stavova. „Trošiti kao da sutra ne postoji — to je način da život ima okus“, rekao je Hamza Jelić. „Ali bez štednje postajemo robovi vlastitog novca“, odgovorio mu je Muhamed Vehab. Jelić je govorio o važnosti iskustava i ulaganja u putovanja i druženja, dok je Vehab isticao egzistencijalnu sigurnost i spremnost za crne dane. Publika je burno reagovala na njihove suprotne argumente, a najveći aplauz dobio je njihov zajednički zaključak: „Istina je između – balans užitka i štednje.“

Na radionici „Kako ostati finansijski zdrav?“  odmah nakon konferencije govorio je Marko Šiniković, voditelj Odjela marketinga i komunikacija u EOS MATRIX-u BiH, i Vladimir Potočki. Šiniković je govorio o razlikovanju nužnih i nepotrebnih troškova, o zamkama uspoređivanja s drugima i o opasnosti slijepog praćenja influencera. „Nemojte vjerovati svemu što vidite na Instagramu. Ljudi pokazuju samo uspjehe, a kriju dugove“, naglasio je. Dodao je da mladi ne smiju graditi identitet kroz zaduživanje. Potočki je ispričao anegdotu o svojoj prvoj „plaći“ u obliku dezodoransa, naglašavajući da nije grijeh pokušati i pogriješiti. „Ako ciljate zvijezde, možete stići barem do mjeseca“, rekao je, savjetujući mlade da ulaze u ulaganja s malim iznosima i puno strpljenja. 

Ovu konferenciju podržali su: EOS MATRIX BIH, Sparkasse Bank, Razvojna banka FBiH, Coca-Cola BIH i Aircash.

Medijski pokrovitelj je Radio M, vijesti.ba i biznis.ba.


(Vijesti.ba)