Jeziva otkrića: Za ubijanje djece u Sarajevu plaćali još veće cifre

Gavazzeni tvrdi da je u ljudskim safarijima učestvovala i srpska služba bezbjednosti.

Glavni svjedok ovog fenomena je bivši agent bosanske obavještajne službe Edin Subašić, koji je 1993. godine navodno obavijestio tadašnji italijanski vojni obavještajni servis SISMI o “safarijima na ljude” i učešću italijanskih državljana. Subašić je, prema Gavazzeniju, u pismu dao i psihološki profil turista-snajperista: “Radilo se o strastvenim lovcima koji su već prošli sve vrste legalnih safarija i koji su tražili dodatni adrenalin u vidu ljudskog trofeja. To su osobe koje vole oružje, a istovremeno su psihopate (…). To su sve bogati i vjerovatno uticajni ljudi (…). Imaju novac i politički uticaj da se zaštite od eventualnih istraga.”

Gavazzeni tvrdi da poznaje neka imena vikend-snajperista; jedan od njih je navodno vlasnik privatne klinike, dok većina njeguje desničarske i ekstremno desničarske stavove. Švajcarski list Neue Zuercher Zeitung (NZZ) podsjeća da se Gavazzeni ovom temom bavi duže i da ga je za detaljnija istraživanja podstakao dokumentarni film “Sarajevo Safari” slovenačkog režisera Mirana Zupaniča, objavljen 2022. godine. Film je izazvao žestoke reakcije među bosanskim Srbima, koji tvrde da je zasnovan na lažima, ali Gavazzeni tvrdi da posjeduje “brojne dokaze” da su takvi safariji zaista postojali.

Također, NZZ prenosi svjedočenje američkog vatrogasca koji je 2007. u Hagu pričao o stranim snajperistima: “Smatra se da je upravo on prvi upotrijebio izraz ‘snajper-turisti’ i govorio o monstruoznim metodama, koje su im se pripisivale. Italijanski mediji ovih dana prenose njegove izjave, koje je dao pred Haškim tribunalom. Neki od snajperista birali su najranjivije mete: djecu ili djevojčice. ‘Bog zna zašto’, rekao je vatrogasac prema zapisniku. ‘Kada gađate civile, posebno porodice – bilo muslimanske ili ne – ubistvo djeteta ima razorni učinak na cijelu porodicu.’”

NZZ dodaje da bi izjave ovog Amerikanca mogle biti ključne za nastavak istrage u Milanu, gdje je tužilaštvo već zatražilo dostavu haških dokumenata. Važnu ulogu mogla bi imati i prijava bivše gradonačelnice Sarajeva, Benjamine Karić, koja je 2022. dokumentaciju proslijedila milanskom tužilaštvu i spremna je pomoći istrazi. Karić je kazala: “Pustimo tužioce iz Milana i Sarajeva da rade svoj posao.”

Ova jeziva priča podsjeća da su tokom opsade Sarajeva između 1992. i 1996. godine ubijena više od 11.000 civila, od čega oko 1.000 žrtava snajperista na zloglasnoj “Aleji snajpera”.

(Vijesti.ba)