Unosite li premalo vode? Ovi simptomi to otkrivaju

Dok se uvlačimo u debele vunene džempere i grijemo uz vrući čaj, čaša obične vode postaje posljednja stvar na koju pomislimo.

Ipak, naše tijelo ne razlikuje godišnja doba kada je u pitanju potreba za hidratacijom. Zima ne znači da vam treba manje vode, a organizam ima vrlo jasan način da vam to da do znanja.

Dr. Majkl Zemenides, suosnivač ordinacije „A-Z General Practice“ pri Wellington Hospitalu, dijelu mreže „HCA Healthcare UK“, objašnjava šest ključnih signala koje tijelo šalje kada mu nedostaje voda.

Suha usta i žeđ

Najočitiji znak dehidracije je žeđ, koja je često praćena suhim ustima, usnama ili jezikom. To je prvi signal tijela da mu nešto nedostaje.

Tamna mokraća

Tamnožuta mokraća ili mokraća jakog mirisa još je jedan pokazatelj koji obično znači da mokrite rjeđe nego inače. Boja mokraće jedan je od najpouzdanijih indikatora nivoa hidratacije.

Vrtoglavica

Dehidracija može izazvati mučninu, vrtoglavicu i osjećaj ošamućenosti. Kada ste dehidrirani, krvni pritisak može pasti, što utiče na ravnotežu. U ekstremnim slučajevima dehidracija može dovesti do zbunjenosti, što dodatno pojačava vrtoglavicu i čini vas nesigurnijima na nogama.

Glavobolja

Kada ste dehidrirani, u krvotoku ima manje vode koja cirkulira tijelom, što znači da ima manje tečnosti oko samog mozga. „To može ometati njegovu funkciju i izazvati glavobolju“, objašnjava ljekar.

Umor i nedostatak energije

Ako ne pijete dovoljno vode, možete primijetiti pad nivoa energije te osjećaj umora i iscrpljenosti. Nedostatak vode također može uticati na koncentraciju i mentalne sposobnosti.

Zatvor

Voda je ključna za probavu i sam proces prolaska hrane kroz crijeva. Kada je sve dobro „podmazano“ i kreće se glatko, manja je vjerovatnoća da ćete imati zatvor.

Koliko vode dnevno treba popiti?

Smjernice u vodiču „Eatwell Guide“ preporučuju oko šest do osam šolja ili čaša tečnosti dnevno, uz pretpostavku da oko 20 posto unosa dolazi iz hrane. Međutim, potreba za vodom se povećava tokom vježbanja, boravka u toplom okruženju ili u slučaju bolesti.

„Voda je neophodna za ljudski život i učestvuje u svakoj biohemijskoj reakciji u tijelu“, ističe Zemenides. Ima ključnu ulogu u regulaciji tjelesne temperature, održavanju krvnog pritiska, podržava funkciju bubrega i pomaže probavi.

Zbog toga dehidracija može imati ozbiljan uticaj na organizam.

Može se pogoršavati s vremenom i povećati rizik od infekcija mokraćnog sistema i problema s bubrezima, te dovesti do zbunjenosti koja može rezultirati većim brojem padova. U teškim slučajevima mogu se javiti ubrzan rad srca, poteškoće s disanjem ili čak kolaps.

Kada potražiti ljekarsku pomoć?

Ako imate tamnu mokraću, to vjerovatno možete riješiti sami povećanim unosom tečnosti. Međutim, ako osjećate teže simptome poput lupanja srca, nestabilnosti pri hodu, jake glavobolje ili se jednostavno osjećate loše, trebali biste potražiti savjet svog ljekara.

Kako povećati unos vode zimi

Ispijanje pune čaše vode dobar je način da započnete dan.

Dr. Zemenides preporučuje male, redovne gutljaje tokom dana. „Ljudi često čekaju dok ne osjete žeđ prije nego što popiju tečnost, ali ja bih preporučio da se pije malo i često, bez obzira na osjećaj žeđi“, savjetuje ljekar. Višekratna boca koja vam je uvijek pri ruci može u tome znatno pomoći.

Rastvori za oralnu rehidrataciju mogu se nabaviti bez recepta u apotekama, a pomažu u nadoknadi izgubljenih minerala i elektrolita, posebno ako je dehidracija uzrokovana proljevom i povraćanjem.

Značajan dio dnevnog unosa tečnosti ne dolazi samo iz pića, već i iz hrane koju jedemo, što uveliko doprinosi ukupnoj hidrataciji. Zato razmislite o namirnicama bogatim vodom, poput voća, povrća i supa, kako biste održali raznovrsnu i uravnoteženu prehranu.

(Vijesti.ba)