Bijeli medvjedi u Norveškoj deblji i zdraviji uprkos manjku leda

To se dogodilo u periodu kada se morski led postepeno, ali kontinuirano smanjivao usljed klimatskih promjena.

Morski led polarnim medvjedima služi kao platforma s koje love foke, njihov glavni izvor masnoća. Zalihe masti osiguravaju im energiju i toplotnu izolaciju, a ženke zahvaljujući njima proizvode i izuzetno hranjivo mlijeko za mladunce.

Istraživači su između 1992. i 2019. godine detaljno pratili tjelesnu težinu i veličinu 770 odraslih polarnih medvjeda na Svalbardu te utvrdili da su tokom tog perioda postali znatno deblji. Naučnici smatraju da su se medvjedi prilagodili gubitku leda tako što su se u većoj mjeri okrenuli lovu kopnenog plijena, među kojima su irvasi i morževi.

Rezultati, objavljeni u naučnom časopisu Scientific Reports, posebno su iznenađujući zbog snažnog utjecaja klimatskih promjena na Svalbard. U istom periodu broj dana bez morskog leda porastao je za gotovo 100, što znači da se svake godine bilježilo u prosjeku oko četiri dodatna dana bez leda.

„Što je medvjed deblji, to je u boljem stanju“, kaže vodeći istraživač Jon Ars iz Norveškog polarnog instituta. „S obzirom na značajan gubitak morskog leda, očekivao bih pogoršanje tjelesne kondicije, a ne suprotno.“

Morževi su u Norveškoj zvanično zaštićeni još od 1950-ih godina, nakon što su zbog prekomjernog lova bili dovedeni na ivicu istrebljenja. Ta zaštita omogućila je oporavak njihove populacije, što je polarnim medvjedima osiguralo novi, izuzetno bogat izvor masne hrane.

„Danas ima znatno više morževa koje medvjedi mogu loviti, a moguće je i da sada uspješnije love foke“, navodi Ars. Kada foke imaju manje dostupnog morskog leda, one se okupljaju na ograničenim površinama, što polarnim medvjedima olakšava lov i povećava šanse da ulove više jedinki.

Iako su ovo neočekivano dobre vijesti za ove arktičke predatore, istraživači upozoravaju da takav trend vjerovatno neće trajati. Kako se morski led bude nastavio topiti, medvjedi će morati putovati na veće udaljenosti u potrazi za hranom, trošeći pritom više energije i iscrpljujući dragocjene zalihe masti.

Polarni medvjedi na Svalbardu nekada su bili među najintenzivnije lovljenim populacijama na svijetu, sve do uvođenja međunarodnih mjera zaštite 1970-ih godina, podsjeća organizacija Polar Bears International. Stručnjaci smatraju da su ovi nalazi djelimično povezani i s oporavkom populacije nakon tog perioda masovnog lova.

Mjere zaštite, zajedno s porastom broja morževa i irvasa u posljednjim decenijama, izgleda da su dale privremeni podsticaj poboljšanju stanja bijelih medvjeda.

Ipak, kako ističe Džon Vajtman, glavni istraživač u organizaciji Polar Bears International, rezultati su „kratkoročno pozitivni“.

„Tjelesna kondicija je samo jedan dio slagalice. Druga istraživanja pokazala su da zbog većeg broja dana bez leda opada stopa preživljavanja mladunaca, kao i mlađih jedinki i starijih ženki“, upozorava Vajtman.

U drugim dijelovima Arktika klimatske promjene imaju znatno negativniji utjecaj na polarne medvjede.

Na Arktiku postoji 20 poznatih zasebnih populacija, a pad broja jedinki u zapadnom dijelu zaliva Hadson u Kanadi, gdje živi najjužnija i najbolje proučena populacija, direktno je povezan s porastom temperatura.

„Dugoročno gledano, polarni medvjedi ne mogu opstati bez morskog leda“, naglašava Vajtman i dodaje:

„Gubitak leda na kraju znači i smanjenje broja medvjeda. Ovo istraživanje pokazuje da kratkoročna slika može biti specifična za pojedine regije, ali ako se topljenje nastavi nekontrolisano, bijeli medvjedi će na kraju nestati.“

(Vijesti.ba)