
Govoreći na panelu "Brži rast za bolja radna mjesta u Srbiji", Bulatović je naveo da se često stvara pogrešna slika o demografskim kretanjima.
"Paradoks Srbije je što je prema podacima istraživanja izgubila samo oko četiri ili pet posto svog ukupnog stanovništva. To je zabluda, jer je postojao snažan migracijski trend ka Srbiji iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih dijelova bivše Jugoslavije tokom sukoba", rekao je Bulatović.
On je naglasio da ti podaci ne odražavaju stvarno stanje, ističući da je od 1991. godine zemlju napustilo gotovo milijun ljudi.
Gotovo 30 posto inženjera napustilo zemlju
"Još je šokantnija struktura tih ljudi, jer je skoro 30 posto inženjera obrazovanih u bivšoj Jugoslaviji napustilo zemlju, što je nešto o čemu zaista treba razmisliti", rekao je.
Prema njegovim riječima, ako se retroaktivno izračuna izgubljeni potencijalni prihod inženjera koji sada rade u inozemstvu, riječ je o iznosu između 11,6 i 15,5 milijardi dolara.
"To je gotovo 16 posto BDP-a. Čak i u lošijoj godini to je skoro četiri puta više od stranih direktnih investicija. Dakle, riječ je o ogromnom odljevu ljudi, ali i o izgubljenom rastu BDP-a kroz talente i znanje koje je trajno 'autsorsovano'", kazao je Bulatović, dodajući da i danas veliki broj obrazovanih IT inženjera napušta zemlju.
Zapadni Balkan i put prema EU
Šef Kabineta Svjetske banke za Srbiju Nikola Pontara ocijenio je da zemlje Zapadnog Balkana mogu ostvariti viši razinu razvoja i udvostručiti ljudski kapital, prenio je Tanjug.
"Od oko 30 zemalja koje su od 1990-ih konvergirale ka visokom nivou prihoda, polovina je to učinila unutar Europske unije. Većina zemalja koje su uspjele izbjeći zamku srednjeg dohotka i prijeći u skupinu visoko razvijenih to je ostvarila unutar EU-a. Zato vjerujem da je otvoren put za Zapadni Balkan ka članstvu u Europskoj uniji", rekao je Pontara.
(Vijesti.ba)