Američka ekonomija nije dovoljno snažna da se nosi s ratom s Iranom

EJ Antoni, glavni ekonomist konzervativne Fondacije Heritage Foundation, iznio je svoju procjenu u srijedu, uoči sastanka Federalnih rezervi o kamatnim stopama, piše Financial Times.

"Mislim da ova ekonomija jednostavno ne može podnijeti cijenu nafte od 100 dolara po barelu", rekao je Antoni. "Ekonomija je slabija, a inflacija gora nego što smo mislili", dodao je u telefonskom razgovoru.

"Niže cijene energije koje smo imali 2025. godine pomogle su smanjiti pritisak na cijene u cijeloj ekonomiji. Sada ćemo vidjeti kako će više cijene energije imati suprotan učinak i potaknuti njihov rast."

Antoni je postao poznat javnosti u augustu 2025., kada ga je Trump nominovao za vođenje američkog statističkog ureda. Ta je nominacija uslijedila nedugo nakon što je predsjednik smijenio bivšeg povjerenika zbog, kako je tvrdio, "namještenog" izvještaja o lošem stanju zaposlenosti.

Međutim, samo mjesec dana kasnije, Trump je naglo povukao Antonijevu nominaciju i na kraju se odlučio za vladinog ekonomista Bretta Matsumota, čije imenovanje još čeka potvrdu Senata.

Antonijeva upozorenja o stanju najveće svjetske ekonomije dolaze samo dan nakon što je direktor američkog Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma podnio ostavku u znak protesta protiv rata u Iranu. To predstavlja prvi značajniji odlazak iz Trumpove administracije od početka sukoba.

U međuvremenu, republikanci su sve zabrinutiji da će visoke cijene nafte naštetiti njihovim izgledima na predstojećim međuizborima. Cijena sirove nafte Brent u srijedu je skočila za 5 posto, na gotovo 110 dolara po barelu, prenosi Index.hr.

Cijene benzina na pumpama porasle su s 2.92 dolara prije mjesec dana na 3.84 dolara po galonu, dok je dizel prešao cijenu od 5 dolara, što teško pogađa i američke potrošače i kompanije. Zabrinutost dodatno potpiruju i ekonomski podaci prikupljeni prije početka američkog i izraelskog napada na Iran.

Procjena rasta američkog BDP-a za posljednje tromjesečje 2025. prošle je sedmice smanjena s 1.4 na 0.7 posto. Podaci objavljeni ove srijede pokazali su da su veleprodajne cijene u februaru rasle brže od očekivanog, čak i prije izbijanja rata. Uz to, američka ekonomija je prošlog mjeseca izgubila 92.000 radnih mjesta, čime je poništen veći dio rasta iz januara.

Antoni je posebno istakao "nedostatak rasta zaposlenosti", pripisujući dio toga prošlogodišnjim rezovima u saveznoj administraciji. Ponovio je i svoje kritike na račun Ureda za statistiku rada (BLS), koji je u objavi na društvenoj mreži X prošlog maja usporedio s "generatorom slučajnih brojeva".

"Potrebna je potpuna i sveobuhvatna revizija svega, od prikupljanja i obrade do objave podataka, jer je bilo nekoliko problema s curenjem informacija", rekao je. 

Podsjetimo, u januaru ove godine Trump je objavio neke podatke o zaposlenosti za decembar nekoliko sati prije njihove službene objave.

Antoni nije želio otkriti na koji mu je način Trump saopćio da više nije kandidat za lidera BLS-a. "Radije bih te razgovore zadržao privatnima", kratko je poručio.


(Vijesti.ba)