
Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je izmjene i dopune Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, nakon što je isti tekst prethodno dobio podršku u Predstavničkom domu.
Za zakon je glasao 61 delegat, dok je jedan bio suzdržan, a tri protiv. Njegovo stupanje na snagu očekuje se nakon objave u Službenom glasniku FBiH.
Naredni korak u realizaciji projekta Južne interkonekcije je potpisivanje međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koje je planirano krajem mjeseca u Dubrovniku.
Jedna od ključnih izmjena odnosi se na investitora. Umjesto ranije predviđenog BH Gasa, sada je kao investitor navedena američka kompanija AAFS.
Resorni ministar Vedran Lakić naglasio je važnost ove promjene.
"U tekst novopredloženog akta unesen je i naziv investitora, američke kompanije. U sadašnjoj legislativi, domaća kompanija BH Gas bila je u ulozi investitora i transportera gasa, međutim, na terenu nije dosad došlo do implementacije projekta Južna interkonekcija, a to je nasušna potreba", naveo je.
Prema usvojenim izmjenama, trasa plinovoda ostaje nepromijenjena, ali su planirani dodatni odvojci prema Grudama, Gornjem Vakufu, Donjem Vakufu i Čapljini, kao i novi pravac koji povezuje Kladanj i Tuzlu.
Planirana ruta podrazumijeva dovod ukapljenog plina iz zapadnog pravca u Bosnu i Hercegovinu, odnosno Federaciju BiH, preko teritorije Hrvatske, s kojom je potrebno definisati odgovarajući sporazum.
(Vijesti.ba)