Najagresivniji oblik raka ne štedi nikoga: Koža pamti opekotine

Bez obzira na to jeste li na moru, u gradu ili možda negdje u planinama, sunčeve zrake prate nas gdje god krenuli. Dok uživamo u toplim danima i stvaramo nove ljetne uspomene, naša koža bilježi svaki trenutak proveden na suncu. I ne, nemojmo se zavaravati da se to događa samo ljeti. Prijevremeno starenje kože, nastanak bora, pigmentacija, ali i povećan rizik od razvoja raka kože samo su neki od razloga zbog kojih zaštita od sunca ne bi trebala biti rezervisana isključivo za ljetne mjesece.

"Nije toliko poznata informacija da većina bora (neki kažu čak 80 posto) nastaje zbog djelovanja sunca. Zrake koje su zaslužne za nastanak znakova starenja su UVA zrake, a prisutne su tokom cijele godine u jednakom intenzitetu. Čak i ako mislite da se ova informacija ne odnosi na vas jer se zimi ne sunčate, razmislite još jednom. I dalje se vozite automobilom, šetate ili sjedite pored prozora u uredu. Koža je izložena, a da to ne primijetite, a šteta se nakuplja tiho, godinama“, naglašava Magdalena Ivić, dr. med., koja je na magistarskom studiju kozmetičkih nauka u Italiji, prenosi Živim.hr.

Nije riječ samo o borama

Dok UV zračenje još uvijek često doživljavamo prvenstveno kao estetski problem, stvarnost je mnogo ozbiljnija. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je tokom 2023. godine zabilježeno 1.106 novih slučajeva melanoma kože. Melanom je, podsjetimo, najagresivniji oblik raka kože, a među važnim faktorima rizika su izloženost UV zračenju i opekotine od sunca, posebno one nastale u mlađoj dobi. Zbog toga je važno naučiti i pridržavati se nekoliko osnovnih pravila.

SPF nije čarobni štit

Jedna od najčešćih grešaka, ističe dr. Ivić, jeste način na koji nanosimo zaštitni faktor. Nije dovoljno samo imati ga u torbi ili kupatilu. Važno je kada ga nanosimo i koliko često obnavljamo zaštitu.

„Idealno bi bilo nanijeti SPF 15 do 20 minuta prije izlaganja suncu. Kremi je potrebno određeno vrijeme da se upije u kožu i stvori zaštitni film. Ako idete na plažu, SPF radije nanesite kod kuće nego na plaži. Tako će se krema uspjeti upiti do kraja i nećete je skinuti prilikom prvog ulaska u more“, objašnjava dr. Ivić.

No, ni tada posao nije završen. Zaštitni faktor potrebno je obnavljati tokom dana.

„Poželjno je SPF obnoviti svaka dva sata, a ako plivate, znojite se ili brišete ručnikom, odmah nakon toga. Nijedan SPF, nažalost, ne traje cijeli dan. Ja ga zamišljam kao punjivu bateriju, a ne kao jednokratnu injekciju zaštite“, kaže dr. Ivić.

Drugim riječima, nema mnogo koristi od jutarnjeg nanošenja kreme ako nakon nekoliko sati provedenih na suncu očekujemo da će zaštita ostati jednako učinkovita.

Mineralni ili hemijski SPF?

Kod odabira SPF-a često se vodi rasprava o tome treba li odabrati mineralni ili hemijski. No, prema riječima dr. Ivić, nema potrebe tražiti univerzalnog pobjednika.

„Razlika je u tome kako rade svoj posao. Mineralni SPF-ovi ostaju na koži i odbijaju sunčeve zrake, dok ih hemijski upijaju i razgrađuju. Ne postoji bolji izbor, već onaj koji vama odgovara“, kaže.

Mineralni SPF-ovi često odgovaraju osjetljivoj koži, a mogu ih koristiti i djeca i trudnice. S druge strane, znaju biti masniji i teži te ostavljati bijeli trag na koži. Hemijski se lakše razmazuju i najčešće ne ostavljaju bijeli film.

„Osobno preferiram hemijski SPF, ali na kraju je najbolji onaj koji ćete zaista koristiti“, dodaje dr. Ivić.

I SPF ima svoje granice

Iako je važan dio zaštite, SPF nije jedina stvar na koju bismo trebali računati. Posebno tokom perioda kada je sunce najjače, dobro je potražiti hlad, odjenuti laganu i prozračnu odjeću koja pokriva kožu te ne zaboraviti šešir. Dr. Ivić preporučuje izbjegavanje najjačeg sunca, posebno između 11 i 16 sati, te korištenje odjeće i šešira kao fizičke barijere.

„Krema je važna, ali nijedna krema ne štiti 100 posto“, podsjeća naša sagovornica te, uz navedene mjere zaštite od sunca, ističe i važnost uravnotežene prehrane bogate antioksidansima, poput vitamina C i E te beta-karotena.

Koža pamti

Nisu svi jednako izloženi riziku od raka kože. Veću pažnju trebale bi imati osobe svijetle puti i očiju, osobe s velikim brojem madeža, oni koji u porodici imaju historiju raka kože, ali i oni koji su u djetinjstvu imali opekotine od sunca.

„Koža pamti povrede desetljećima“, upozorava dr. Ivić.

Zato bismo povremeno trebali stati pred ogledalo i pogledati vlastitu kožu. Novi madež, promjena postojećeg madeža, kao i promjena njegove boje, oblika ili veličine, nešto su što ne treba ignorisati. Osobama koje pripadaju rizičnim grupama dr. Ivić preporučuje dermatološki pregled jednom godišnje. Za one bez posebnih faktora rizika razuman je ritam pregleda svake dvije do tri godine, uz redovno samopregledavanje kože kod kuće.

Sa suncem ne trebamo ratovati, nego naučiti živjeti s njim. Možemo uživati u moru, šetnjama, planinama i dugim ljetnim danima. Samo ne zaboravimo pritom i na naš najveći organ – kožu.


(Vijesti.ba)