Kako zaštititi djecu od vrućina, infekcija i opasnosti u vodi?

Kako bi djeca ljeto provela sigurno i bezbrižno, roditelji bi trebali obratiti pažnju na nekoliko osnovnih, ali izuzetno važnih mjera zaštite. Posebno su osjetljiva djeca do dvije godine, čiji organizam još nema potpuno razvijenu sposobnost regulacije tjelesne temperature.

- Bebe mnogo teže podnose visoke temperature od odraslih, zbog čega je prevencija izuzetno važna. Tokom najtoplijeg dijela dana treba izbjegavati duži boravak na otvorenom, posebno između 10 i 17 sati. Djecu treba odijevati u laganu, prozračnu odjeću, osigurati im dovoljno tečnosti u skladu s uzrastom i omogućiti boravak u rashlađenim i provjetrenim prostorijama - savjetuje prim. doc. dr. sci. dr. med. Ismeta Kalkan, specijalista pedijatrije i subspecijalista neonatologije u bolnici Medicana Sarajevo.

Sunce - zaštita od najranijeg uzrasta

Bebe mlađe od šest mjeseci ne treba izlagati direktnom suncu. Najsigurniji je boravak u dubokoj sjeni, uz laganu odjeću i šeširić sa širokim obodom.

Za djecu stariju od šest mjeseci potrebno je koristiti kremu sa zaštitnim faktorom SPF 30–50, nanositi je dovoljno obilno i obnavljati zaštitu, posebno nakon kupanja i brisanja peškirom. Odjeća, šešir i hlad ostaju važan dio zaštite, bez obzira na korištenje kreme za sunčanje.

- Posebno želim naglasiti da dijete nikada ne smije ostati samo u automobilu, čak ni nekoliko minuta. Temperatura u vozilu može veoma brzo porasti i dovesti do životno ugrožavajućeg stanja - upozorava dr. Kalkan.

Ljeto donosi i virusne infekcije

Iako se virusne infekcije često povezuju sa zimskim mjesecima, određene infekcije kod djece češće se javljaju upravo tokom ljeta. Tome pogoduju putovanja, boravak na bazenima, u igraonicama i drugim mjestima gdje djeca dolaze u blizak kontakt.

- Tokom ljeta najčešće viđamo enterovirusne infekcije, bolest šaka, stopala i usta, virusne gastroenteritise praćene proljevom i povraćanjem, ali i infekcije gornjih disajnih puteva - pojašnjava dr. Kalkan.

Roditelji bi trebali obratiti pažnju na pojavu povišene temperature, grlobolje, osipa, proljeva, povraćanja, bolova u stomaku, smanjenog apetita i opće slabosti.

Većina virusnih infekcija liječi se simptomatski, uz odmor i adekvatan unos tečnosti. Međutim, postoje situacije kada dijete treba pregled pedijatra.

- Ako dijete odbija tečnost, učestalo povraća, ima znakove dehidracije, visoku ili dugotrajnu temperaturu, izrazito je malaksalo ili se njegovo opće stanje pogoršava - ne treba čekati, potrebno je potražiti ljekarsku pomoć - naglašava dr. Kalkan.

Higijena je važan dio prevencije

Rizik od infekcija može se značajno smanjiti jednostavnim higijenskim navikama: redovnim i pravilnim pranjem ruku, održavanjem higijene igračaka i zajedničkih površina te izbjegavanjem dijeljenja čaša, flašica i pribora za jelo.

- Prevencija je i dalje najvažniji korak. Pranje ruku, higijena igračaka i površina, izbjegavanje dijeljenja pribora i čaša te dovoljan unos tečnosti jednostavne su mjere koje mogu značajno doprinijeti zaštiti djece - kaže dr. Kalkan.

Bazeni, more i jezera – zabava uz obavezan nadzor

Kupanje je jedna od omiljenih ljetnih aktivnosti, ali voda istovremeno predstavlja jedan od najvažnijih sigurnosnih rizika za djecu.

- Dijete nikada ne treba ostavljati samo u vodi ili u njenoj blizini. Mala djeca moraju biti na dohvat ruke odrasle osobe. Pomagala za plivanje, poput mišića i šlaufa, ne mogu zamijeniti nadzor odraslih - upozorava dr. Kalkan.

Roditelji trebaju obratiti pažnju i na higijenske uslove bazena i kvalitet vode. Obavezno je istuširati dijete čistom vodom nakon kupanja, a djecu treba učiti da ne gutaju bazensku ili morsku vodu.

Ukoliko se nakon kupanja pojave temperatura, proljev, bol u uhu, osip ili drugi neuobičajeni simptomi, potrebno je konsultovati pedijatra.

Dehidracija - jedan od najvećih ljetnih rizika

Visoke temperature povećavaju gubitak tečnosti, a djeca mogu relativno brzo razviti dehidraciju. Zato im tečnost treba nuditi tokom cijelog dana, a ne čekati da sami zatraže da piju.

- Kod dojenčadi treba nastaviti dojenje na zahtjev, dok starijoj djeci treba redovno nuditi vodu. Nije potrebno čekati da dijete samo zatraži da pije. Gazirane i zaslađene napitke treba izbjegavati - savjetuje dr. Kalkan.

Dodatnu tečnost i vodu mogu obezbijediti i namirnice bogate vodom, poput lubenice, dinje, breskve i krastavca.

Kod djece koja imaju proljev ili povraćanje posebno je važna pravilna rehidracija. U takvim situacijama preporučuje se korištenje oralnih rehidracijskih otopina (ORS), prema savjetu pedijatra.

Kako prepoznati dehidraciju?

Roditelji trebaju obratiti pažnju na znakove dehidracije: suha usta i usne, rijetko mokrenje ili tamniju mokraću, plač bez suza, upale oči, izraženu pospanost ili klonulost, neuobičajenu razdražljivost i odbijanje tečnosti.

- Ukoliko dijete pokazuje izražene znakove dehidracije, odbija tečnost, učestalo povraća ili je značajno malaksalo, potrebno je odmah potražiti medicinsku pomoć - ističe dr. Ismeta Kalkan, specijalista pedijatrije i subspecijalista neonatologije u bolnici Medicana Sarajevo.

Ljeto može i treba biti vrijeme bezbrižne igre i odmora. Uz nekoliko jednostavnih mjera - zaštitu od sunca i vrućine, dovoljan unos tečnosti, sigurnost u vodi i osnovnu higijenu - roditelji mogu značajno smanjiti najčešće zdravstvene rizike i omogućiti djeci da ljetne dane provedu sigurno i zdravo.

(Vijesti.ba / FENA)