Dolazi najjači El Nino u posljednjih hiljadu godina

Najnovija mjerenja pokazuju da je porast temperature u samom središtu El Nina u Tihom okeanu dostigao 3,05 stepeni Celzijusa.

Time je nadmašen dosadašnji apsolutni rekord od 3,02 stepena, zabilježen krajem novembra 2015. godine, što je bila najviša izmjerena vrijednost u 150 godina modernih mjerenja. Ta temperatura računa se u odnosu na prosjek za period od 1991. do 2020. godine.

Većina meteorologa koristi pomjerajući 30-godišnji prosjek kao polaznu tačku, čime se uzima u obzir i globalno zagrijavanje koje uzrokuje čovjek. Taj pokazatelj, poznat kao ONI (Nino3.4), također je na samom pragu obaranja rekorda, jer zaostaje tek jednu stotinku stepena za vrijednošću iz 2015. godine. Iza oba izračuna stoje podaci američke Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA).

Očekuje se "zapanjujući" El Nino

Najnovije procjene pokazuju da bi vrhunac u novembru i decembru mogao dostići čak četiri stepena Celzijusa, pokazao je prosjek 14 različitih prognostičkih modela koje je analizirao klimatski naučnik Zeke Hausfather.

Te brojke toliko odstupaju od svega ranije zabilježenog da ih je Hausfather nazvao zapanjujućim, dok drugi stručnjaci već govore o fenomenu "na nivou Godzille".

Inače, svaki porast temperature veći od 0,5 stepeni smatra se pojavom El Nina, dok se vrijednosti iznad dva stepena zvanično vode kao "veoma snažan" ili "super" El Nino.

Aktuelni El Nino vrlo vjerovatno predstavlja najjači takav događaj u najmanje 1.000 godina. On će unijeti ogromnu dodatnu količinu toplote u atmosferu koja se već ubrzano zagrijava zbog sagorijevanja fosilnih goriva.

Zbog tog dvostrukog udara očekuje se da će 2027. godina oboriti sve dosadašnje rekorde i postati najtoplija godina ikada zabilježena u historiji mjerenja.

Klimatska kriza izazvana zagađenjem iz fosilnih goriva već sada pojačava vremenske ekstreme i odnosi ljudske živote. Novi El Nino dodatno će pojačati te posljedice, a promjene u uobičajenim vremenskim obrascima već su počele ostavljati trag širom planete.

What started as a wind shift in a remote stretch of the western Pacific Ocean nine months ago has developed into an El Niño of record proportions.

This ocean heat will be transferred to the atmosphere into 2027, leading to profound global climate impacts and weather extremes. pic.twitter.com/xcVEbiDJnq

— Ben Noll (@BenNollWeather) September 21, 2026

"Izuzetno snažni El Nino događaji, poput onih iz 1997./1998. i 2015./2016. godine, donijeli su stotine milijardi dolara štete širom svijeta. Ovaj sadašnji ostavlja te prošle daleko iza sebe", upozorava Hausfather u analizi za Carbon Brief.

Profesorica Friederike Otto s Imperial Collegea u Londonu ističe da je riječ o ogromnom preslagivanju energije unutar klimatskog sistema.

"Ovo je opasno zato što se događa u već zagrijanom klimatskom sistemu koji je pod utjecajem čovjeka. Zbog toga ćemo na mnogim mjestima u svijetu vidjeti nezapamćene toplotne ekstreme, sa svim njihovim posljedicama po zdravlje, sigurnost hrane i nestašicu vode. El Nino dolazi i prolazi, ali sve dok trošimo fosilna goriva, on se javlja na sve toplijoj podlozi, pa se zajednice mnogo teže nose s posljedicama", kazala je Otto.

Vrućina i suša u Indoneziji već su izazvale rekordne šumske požare i opasno zagađenje zraka, dok su u Indiji izostale ključne monsunske kiše. Suša u Srednjoj Americi i na Karibima uništava usjeve i usporava pomorsku trgovinu zbog pada nivoa vode u Panamskom kanalu.

Svjetski program za hranu upozorio je u augustu da bi posljedice El Nina mogle gurnuti oko 50 miliona ljudi u akutnu glad i izazvati novi rast cijena hrane.

Poplave, suše i prijetnja za svjetsku ekonomiju

Godine u kojima dominira El Nino u pojedinim dijelovima svijeta donose znatno obilnije kiše i poplave. Peru i Čile već trpe posljedice, a prekinut je i pristup Machu Picchuu. Rog Afrike izuzetno je osjetljiv na pojačane pljuskove, dok se na jugu Sjedinjenih Američkih Država tokom zime očekuju obilne padavine.

Ljeto na južnoj hemisferi bit će znatno toplije i sušnije, što donosi veći rizik od požara i suša u Australiji i na jugu Afrike. Očekuju se i snažniji tajfuni na Pacifiku, dok El Nino s druge strane obično slabi uragane na Atlantiku, gdje ove godine, potpuno neuobičajeno, još nije zabilježen nijedan.

Naučnici strahuju da bi klimatska kriza mogla poremetiti uobičajene obrasce ponašanja ovog fenomena, zbog čega se države mnogo teže pripremaju za nadolazeće udare.

You are looking at the strongest El Niño event on record.

On Sept. 19, the key monitoring region in the Pacific Ocean reached 3.05°C above average, breaking the record from November 2015.

There are still three months of strengthening to go. pic.twitter.com/hLcK0aePwg

— Ben Noll (@BenNollWeather) September 20, 2026

Svjetska meteorološka organizacija UN-a pokrenula je najveću operaciju u svojoj 50-godišnjoj historiji kako bi pomogla nacionalnim meteorološkim službama u izdavanju pravovremenih prognoza.

"Ulazimo u nepoznato područje"

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres poručio je da planeta ulazi u nepoznato područje i opasnu zonu vremenskih ekstrema. Profesor Bill McGuire za Guardian je istakao da bi ovo mogao biti jedan od najvećih vremenskih preokreta u posljednjih hiljadu godina koji će donijeti niz katastrofa, podsjetivši da je super El Nino iz 1997. i 1998. godine donio svjetskoj ekonomiji gubitke od 5,7 biliona dolara.

"Sve posljedice El Nina pojačane su globalnim klimatskim promjenama", zaključuje profesor Kevin Trenberth iz američkog Nacionalnog centra za atmosferska istraživanja.

"Nezapamćeni toplotni valovi i požari koje smo gledali u Evropi, Sjevernoj Americi i Aziji samo su mali uvod u ono što tek dolazi."

(Vijesti.ba)